Ograničavanje rada nedjeljom dugoročno šteti malim poduzetnicima

Ograničavanje rada nedjeljom predstavlja nerazmjerno zadiranje u poduzetničke slobode i pravo izbora poduzetnika i potrošača. Tvrdnja da se prihodi „prelijevaju na druge dane“ ne znači da štete nema – već da je poduzetnicima oduzeta mogućnost ostvarivanja većih ukupnih prihoda, osobito u turističkim i sezonskim razdobljima.

Ovakav model u praksi ide u korist velikim trgovačkim sustavima koji imaju kapacitete za rotacije i logistiku, dok mali, obiteljski trgovci tu fleksibilnost nemaju. Smatramo i da obrti i trgovačka društva moraju imati ravnopravan položaj na tržištu.

Poduzetnici snose poslovni rizik vlastitim sredstvima, kreditima i osobnom imovinom. Ako zbog regulatornih ograničenja poslovanje postane neodrživo, država ne preuzima njihove obveze — zato poduzetnici moraju imati pravo samostalno odlučivati o organizaciji rada, uključujući i rad nedjeljom.

Odluke Ustavnog suda poštujemo kao dio pravnog poretka Republike Hrvatske, ali to ne isključuje pravo na javnu i stručnu raspravu o ekonomskim i društvenim posljedicama zakonskih rješenja niti potrebu za preispitivanjem učinaka zakona kroz izmjene zakonodavnog okvira.

U javnom prostoru često se ističe i vjersko-kulturološka dimenzija nedjelje, no smatramo da gospodarske politike trebaju primarno polaziti od stvarnih ekonomskih učinaka i održivosti poslovanja.

Zaštita radnika mora se osigurati kroz radno zakonodavstvo i nadzor, a ne kroz kolektivne zabrane. Nužno je provesti detaljnu i javno dostupnu analizu stvarnih učinaka ograničavanja rada nedjeljom, posebno na mikro i male trgovce, navode u priopćenju.