Pero Ugarković s Instituta za oceanografiju i ribarstvo: 'Na sitni šljunak ekosustav se ne vraća, samo turisti'

Ugarković se na društvenim mrežama osvrnuo na akciju čišćenja podmorja na Čiovu, ističući kako uvijek podržava volontere koji sudjeluju u takvim inicijativama, ali i upozorava na dublji problem. Prema njegovim riječima, sjeverna i zapadna obala Čiova danas su gotovo ekološki devastirane, a ekosustav u plićaku – uništen.

-Eko akcija na ekološki mrtvom području je oksimoron. Svugdje se može pronaći nešto otpada, ali nažalost i život koji se pokušava vratiti, i to na ono što mu je preostalo, na tom istom otpadu. Jer na sitni šljunak ekosustav se više ne može vratiti. Jedino što se na sitni šljunak vraća su turisti, Poljaci, Česi i Mađari, koji tu dolaze na ljetovanje. A došli bi i da nema sitnog šljunka, nego da je tu prirodna obala - napisao je.

Svoju objavu, kako naglašava, ne upućuje volonterima, već onima koji financiraju i organiziraju eko akcije, pozivajući ih na promjenu pristupa. Umjesto ponavljanja istih aktivnosti iz godine u godinu, predlaže konkretnije i dugoročnije mjere.

Među njima su restauracija degradiranih obala, ulaganje u prevenciju otpada kroz bolju infrastrukturu i edukaciju, kao i proglašenje zona stroge zaštite podmorja. Kao pozitivan primjer navodi Komižu, koja je već posegnula za takvim rješenjem.

Ugarković također predlaže subvencioniranje sustava za zbrinjavanje toksičnih tvari u lučicama, izgradnju organiziranih sidrišta kako bi se spriječilo uništavanje morskog dna, postavljanje edukativnih ploča te uvođenje veće kontrole u prometu morskih plodova.

Posebno upozorava i na često zanemaren problem podvodne buke, koja negativno utječe na morski svijet, predlažući rješenja poput električnih i hibridnih plovila te smanjenja prometa u osjetljivim zonama.

Zaključno, poručuje kako su ovo tek neke od ideja te potiče i druge da razmišljaju o učinkovitijim i održivijim načinima zaštite mora, umjesto da se zadovolje isključivo simboličnim akcijama čišćenja.