Pravobraniteljica traži promjenu naziva spolnog organa: 'Stidnica’ podijelila stručnjake

Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić zatražila je promjenu nazivlja za vanjski ženski spolni organ, predlažući da se izraz „stidnica” zamijeni pojmom „vulva” ili nekim drugim nazivom koji ne sadrži korijen riječi stid. Prema stajalištu njezina Ureda, sadašnji termin može pridonositi osjećaju srama i negativnom odnosu prema tijelu, osobito u kontekstu obrazovanja djece i mladih, piše Dnevnik.hr.

Iz Ureda su priopćili kako njihova preporuka Ministarstvu znanosti i obrazovanja i nakladnicima školskih udžbenika nije prihvaćena, iako je „vulva” dopuštena istoznačnica u hrvatskom jeziku. Kao argument navode da se u udžbenicima već koriste latinizmi poput prostata, klitoris ili penis, pa ne vide razlog zašto bi se isti pristup odbio u ovom slučaju.

Kako bi se postigao širi stručni konsenzus, pravobraniteljica je inicirala sastanak s ciljem formiranja radne skupine sastavljene od liječnika, profesora i psihologa, što je, kako navode, ranije predložio i Hrvatski liječnički zbor. Međutim, sastanak je pokazao duboke razlike u pristupima.

Jedan od sudionika, Ivan Marko Gligorić s Odsjeka za kroatistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu, upozorio je da „proganjanje” pojedinih korijena riječi osiromašuje jezik te da se radi o terminološkoj, a ne općoj jezičnoj promjeni, u kojoj ključnu riječ trebaju imati zdravstvena struka i jezikoslovci zajedno.

Nakon kategoričkog neslaganja dijela sudionika, uključujući i predstavnike Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, iz Ureda pravobraniteljice poručili su kako su zaključili da je daljnje formiranje radne skupine u ovom trenutku nesvrsishodno. Ipak, najavili su da će Institut za hrvatski jezik nastaviti rad na prijedlozima zamjenskih izraza koji bi bili u skladu s načelom ravnopravnosti spolova i suvremenim poimanjem spolnosti.

S druge strane, dio aktivistica snažno podržava inicijativu. Sanja Sarnavka smatra da terminologija koja u sebi nosi riječ „stid” od najranije dobi oblikuje negativan odnos žena prema vlastitom tijelu. „Žene se uče da se moraju stidjeti svoga tijela i tu počinju traume u razumijevanju sebe”, poručila je, ističući da problem nije samo jedan naziv, već cijeli niz termina povezanih s osjećajem srama.

Hoće li i kada doći do promjene službenog nazivlja zasad nije poznato, no rasprava je pokazala koliko je jezik, osobito u području spolnosti i obrazovanja, osjetljivo i društveno važno pitanje.