Iako se u Hrvatskoj svake godine rađa više dječaka nego djevojčica, žene su brojnije u ukupnom stanovništvu i u prosjeku žive gotovo šest godina dulje od muškaraca. Pokazuju to najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS), objavljeni povodom Movembera, međunarodne kampanje posvećene muškom zdravlju. Statistika otkriva i razlike u obrazovanju, plaćama i mirovinama, ali i zabrinjavajuće podatke o smrtnosti muškaraca.
Prema procjenama DZS-a, sredinom 2025. godine u Hrvatskoj je živjelo 1.893.472 muškarca i 1.981.521 žena. Muškarci su tako činili 48,9 posto, a žene 51,1 posto stanovništva.
Zanimljivo je da je odnos pri rođenju obrnut. Tijekom 2025. godine rođeno je 16.659 dječaka i 15.820 djevojčica, odnosno 839 dječaka više. Na svakih 100 rođenih djevojčica dolazilo je približno 105 dječaka.
Brojčana prednost dječaka nastavlja se i tijekom školovanja. Na početku školske godine 2025./2026. činili su 51,4 posto učenika osnovnih škola, a nešto su brojniji bili i među učenicima koji su završili srednju školu.
Međutim, na fakultetima dolazi do preokreta. U akademskoj godini 2025./2026. studiralo je 86.608 žena i 60.999 muškaraca. Žene su tako činile 58,7 posto svih studenata.
Muškarci imaju veće plaće, žene niže mirovine
Razlike su vidljive i na tržištu rada. U rujnu 2026. godine u Hrvatskoj je bilo 944.500 zaposlenih muškaraca i 822.400 žena, što znači da su muškarci činili oko 53,5 posto ukupnog broja zaposlenih.
Muškarci u prosjeku ostvaruju i veće plaće. U drugom tromjesečju ove godine prosječna neto plaća muškaraca zaposlenih u pravnim osobama iznosila je 1.586 eura, a žena 1.514 eura. Razlika je 72 eura mjesečno, odnosno 4,8 posto u korist muškaraca.
Među umirovljenicima situacija je drukčija. U prosincu 2025. godine mirovinu je primalo 658.575 žena i 570.172 muškarca. Umirovljenica je bilo 15,5 posto više, ali su njihove mirovine u prosjeku bile osjetno niže.
Prosječna neto mirovina muškaraca iznosila je 670,19 eura, a žena 560,60 eura. Razlika je gotovo 110 eura mjesečno.
Žene žive gotovo šest godina dulje
Jedna od najvećih razlika među spolovima odnosi se na očekivano trajanje života.
Prema podacima za 2025. godinu, očekivano trajanje života pri rođenju za muškarce u Hrvatskoj iznosilo je 76,4 godine, a za žene 82,3 godine. Žene tako imaju gotovo šest godina dulji očekivani životni vijek.
Na odnos muškaraca i žena u ukupnom stanovništvu utječu smrtnost, dobna struktura i migracije, no dulji životni vijek žena jedan je od razloga njihove brojčane prednosti.
DZS je posebno izdvojio podatke o muškom zdravlju. Od raka prostate tijekom 2024. godine umrlo je 714 muškaraca, a ta se bolest nalazila među deset vodećih uzroka smrti muškog stanovništva.
Zabrinjavajući su i podaci o samoubojstvima. Od ukupno 546 osoba koje su tijekom 2024. godine umrle zbog samoubojstva, njih 419 bili su muškarci, a 127 žene. Muškarci su tako činili čak 76,7 posto svih osoba umrlih zbog samoubojstva.
Upravo na važnost prevencije, pravodobnih liječničkih pregleda i otvorenog razgovora o mentalnom zdravlju upozorava međunarodna kampanja Movember, koja se svake godine obilježava tijekom studenoga.
Podaci DZS-a pokazuju koliko su razlike između muškaraca i žena prisutne u gotovo svim životnim razdobljima, od rođenja i školovanja do zaposlenja, odlaska u mirovinu i očekivanog trajanja života.