Predloženi zakon trebao bi urediti tržišni najam stanova: uvodi obveznu solemnizaciju ugovora, ograničava rast najamnine i nudi dodatnu zaštitu stanodavcima u slučaju neplaćanja.
Novi Zakon o najmu stanova trebao bi donijeti stroža i jasnija pravila za stanodavce i podstanare, od obvezne ovjere ugovora kod javnog bilježnika do ograničenja povećanja najamnine. Cilj je ubrzati rješavanje sporova, zaštititi podstanare od naglih poskupljenja, ali i vlasnicima stanova dati učinkovitije mehanizme kada najmoprimci ne plaćaju najam ili odbijaju iseliti, piše HRT.
Tomislav Jukić, ravnatelj Uprave za provedbu stambene politike, kvalitetu stanovanja i komunalno gospodarstvo, rekao je u emisiji Studio 4 da je važeći Zakon o najmu stanova iz 1996. godine te da ne odgovara današnjem tržištu najma.
Prema podacima Porezne uprave, 2021. godine bilo je evidentirano 104 tisuće ugovora o najmu stanova, dok ih je prošle godine bilo 240 tisuća. Jukić ističe da je zbog takvog rasta postalo nužno jasnije urediti odnos između najmodavaca i najmoprimaca.
Ovjera ugovora postaje obvezna
Jedna od ključnih promjena je obvezna solemnizacija, odnosno ovjera ugovora kod javnog bilježnika. Takva je ovjera bila moguća i dosad, ali prema novom prijedlogu postala bi obvezna.
Jukić navodi da bi za ugovor o najmu od 600 eura mjesečno, sklopljen na neodređeno vrijeme, trošak solemnizacije iznosio oko 110 eura. Prednost ovjerenog ugovora su ovršne klauzule, koje bi u slučaju kršenja ugovora omogućile pokretanje ovršnog postupka bez prethodne parnice.
Najamnina samo jednom godišnje
Predloženi zakon donosi i zaštitu za podstanare. Najamnina bi se mogla povećati najviše jednom godišnje, i to za postotak rasta cijena stambenih objekata iz prethodne godine prema podacima Državnog zavoda za statistiku.
Najmoprimac bi o povećanju morao biti obaviješten najmanje 30 dana unaprijed. Ugovorna odredba koja bi omogućila češće ili veće povećanje najamnine bila bi ništetna.
Osiguranje za neplaćeni najam
Po prvi put bi se u sustav mogao uključiti i model osiguranja potraživanja najmodavaca putem Agencije za osiguranje radničkih tražbina. Ako najmoprimac ne podmiruje obveze, Agencija bi pod određenim uvjetima stanodavcu isplatila potraživanja, a potom ih naplaćivala od dužnika.
Za taj bi model ugovor morao biti ovjeren i dostavljen Agenciji, a stanodavci koji se odluče na osiguranje plaćali bi godišnju članarinu od 40 do 150 eura. Jukić smatra da bi to moglo ohrabriti vlasnike stanova koji ih sada ne žele iznajmljivati zbog straha od neplaćanja i dugotrajnih postupaka.
Raskid ugovora i rokovi za iseljenje
Prijedlog zakona stanodavcima bi omogućio raskid ugovora o najmu i bez posebnog razloga, uz propisane otkazne rokove. Ugovorom bi se mogao odrediti rok od tri mjeseca.
Ako rok nije naveden u ugovoru, iznosio bi šest mjeseci. Za ugovore koji traju dulje od pet godina rok bi bio godinu dana, uz dodatnih šest mjeseci ako u stanu žive maloljetna djeca.
Prijedlog zakona bio je na javnom savjetovanju do 2. rujna, a pristigle primjedbe još trebaju biti razmotrene. Plan je da novi propisi stupe na snagu 1. siječnja iduće godine.
