Građanima koji planiraju kupnju stana stižu nove nepovoljne vijesti. Nakon višegodišnjeg rasta cijena nekretnina, hrvatske banke počele su povećavati kamatne stope na stambene kredite. Erste banka od početka listopada podigla ih je za 0,25 postotnih bodova, a isti potez povukla je i Raiffeisen banka. Za kupce stanova u Šibeniku, gdje je rješavanje stambenog pitanja već velik financijski izazov, to znači dodatne troškove.
Rast kamata posljedica je inflacijskih pritisaka i promjena monetarne politike. Europska središnja banka ove je godine dvaput povećala referentne kamatne stope za po 0,25 postotnih bodova, a promjene su se počele prelijevati i na kredite građana.
Prema podacima Hrvatske udruge banaka, prosječna kamatna stopa na stambene kredite u Hrvatskoj iznosi približno 2,9 posto, što je i dalje među najnižim razinama u Europskoj uniji.
Ipak, pojedine banke već su korigirale ponudu. Erste banka od 1. listopada za stambene kredite uz hipoteku nudi fiksnu kamatnu stopu od 3,45 posto za klijente sa statusom klijenta, odnosno 3,75 posto za ostale. Kod kombiniranih kredita kamata je tijekom prvih pet godina niža, ali se nakon toga mijenja ovisno o Euriboru.
Koliko poskupljenje znači za mjesečnu ratu?
Čak i relativno malo povećanje kamatne stope tijekom dugog razdoblja otplate može značiti nekoliko tisuća eura dodatnog troška.
Primjerice, za stambeni kredit od 150.000 eura na 30 godina, uz godišnju fiksnu kamatu od tri posto, mjesečni anuitet iznosi približno 632 eura. Povećanjem kamate na 3,25 posto raste na oko 653 eura.
Kod kredita od 200.000 eura na isti rok mjesečni anuitet raste s približno 843 na 870 eura.
To znači da bi kupac stana koji podigne kredit od 200.000 eura zbog povećanja kamate za četvrtinu postotnog boda tijekom 30 godina mogao platiti gotovo 10.000 eura više, pod pretpostavkom da kamata ostane fiksna tijekom cijele otplate.
Riječ je o ilustrativnim izračunima koji ne uključuju dodatne troškove kredita, poput osiguranja i drugih naknada.
Kupnja stana postaje sve zahtjevnija
Za stanovnike Šibenika i ostatka županije problem je posebno izražen zbog visokih cijena nekretnina, koje mnogim obiteljima otežavaju kupnju prvog stana.
Uz cijenu nekretnine i kamatnu stopu, važna je i kreditna sposobnost kupaca. Banke pri odobravanju kredita procjenjuju visinu i stabilnost prihoda, postojeća zaduženja te vrijednost nekretnine koja služi kao osiguranje.
Pritom povećanje kamata ne mora automatski značiti veću ratu postojećim dužnicima. Građanima koji imaju ugovorenu fiksnu kamatnu stopu ona ostaje nepromijenjena tijekom ugovorenog razdoblja, dok oni s promjenjivom kamatom mogu osjetiti promjene ovisno o uvjetima ugovora.
Skuplje se zadužuje i država
Rast kamata ne pogađa samo građane. Ministar financija Tomislav Ćorić upozorio je da je prinos na hrvatske desetogodišnje državne obveznice od početka godine porastao za 0,7 do 0,8 postotnih bodova.
Hrvatska se početkom godine zaduživala uz kamatu od 3,25 posto, dok bi prema sadašnjim tržišnim uvjetima cijena novog zaduživanja bila viša od četiri posto.
To znači veće izdatke za kamate i manje prostora za druge proračunske rashode, zbog čega se Ministarstvo financija već priprema za moguće posljedice prilikom izrade državnog proračuna za 2027. godinu.
Za građane koji razmišljaju o kupnji nekretnine najvažnije je usporediti ponude više banaka, ne samo prema nominalnoj kamatnoj stopi nego i prema efektivnoj kamatnoj stopi, ukupnom trošku kredita i trajanju razdoblja u kojem je kamata fiksna.
