Vlada je uputila prijedloge izmjena poreznih zakona koji bi mogli značajno utjecati na umirovljenike i turistički sektor.
Vlada je sa sjednice u četvrtak u Hrvatski sabor uputila konačne prijedloge izmjena triju poreznih zakona, odnosno Zakona o porezu na dohodak, Zakona o porezu na dobit i Zakona o porezu na dodanu vrijednost, pri čemu je najveći dio predloženih izmjena razrada i zakonska pologa vladina antiinflacijskog paketa. Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o porezu na dohodak obuhvaća niz izmjena, a potpredsjednik vlade i ministar financija Tomislav Ćorić izdvojio je povećanje postotka umanjenja na mirovinu s dosadašnjih 50 na 100 posto porezne obveze koja se oporezuje nižom stopom.
Tu je i smanjenje priznatih izdataka fizičkim osobama kojima se obavljanje nesamostalne djelatnosti oporezuje paušalno, tako da se priznati izdaci postupno smanjuju s porastom visine ostvarenih primitaka kroz više porezne razrede i to s 85 posto na 70 posto za osobe u šestom poreznom razredu (primici od 40.000,01 do 50.000,00 eura) te na 55 posto za osobe u sedmom poreznom razredu (primici od 50.000,01 do 60.000,00 eura).
Predlaže se i povećanje minimalnih iznosa paušalnog poreza za turistički smještaj u jedinicama lokalne samouprave prve i druge kategorije prema Indeksu turističke razvijenosti, i to za prvu kategoriju sa 100 na 150 eura te za drugu kategoriju sa 70 eura na 100 eura, a u slučaju kada jedinice lokalne samouprave ne donesu odluku za te kategorije sa 200 na 225 eura odnosno sa 135 eura na 150 eura. Predlaže se i uspostava automatizirane razmjene podataka između nadležnih tijela i porezne uprave, te automatski upis i ispis poreznih obveznika koji ostvaruju dohodak od turističkog smještaja. Uvodi se i nova vrsta dohotka od kapitala za primitke ostvarene ulaganjem imovine putem hrvatskog investicijskog računa, a vlada predlaže i da se određene demografske potpore i potpore za otklanjanje šteta u poljoprivredi ne smatraju dohodkom odnosno poreznim primicima.
Kada je riječ o konačnom prijedlogu izmjena Zakona o porezu na dobit, predlaže se uvođenje poreza na dobit na prekomjernu profitnu mažu kao jednokratna antiinflacijska mjera za porezno razdoblje 2026. godine. Tom mjerom obuhvaćaju se obveznici poreza na dobit za koje se smatra da mogu kreirati inflaciju, odnosno veliki i srednji poduzetnici prema Zakonu o računovodstvu koji više od 50 posto vrijednosti roba i isporuka roba i usluga ostvaruju u Republici Hrvatskoj. Profitna marža izračunava se kao postotak stavljanjem u omjer usklađene dobiti i usklađenih prihoda iskazanih u poreznoj prijavi, piše Večernji list.
Prema vladinom prijedlogu, smatralo bi se da je porezni obveznik ostvario prekomjernu profitnu maržu ako je marža ostvarena u 2026. za 15 posto veća od prosječne profitne marže utvrđene pojedinačno u prethodna tri porezna razdoblja (2023., 2024. i 2025. godine). Predlaže se porezna stopa na prekomjernu profitnu maržu od 50 posto. "Primarni cilj ovoga prijedloga zakona nije povećanje proračunskih prihoda već prevencija stvaranja prekomjerno povećanih profitnih marži odnosno sprječavanje inflacije", rekao je ministar Ćorić.
