No, Ministarstvo gospodarstva još nije pripremilo aplikaciju koja je tajnim kupcima neophodna za rad jer u nju moraju unositi podatke s terena. U međuvremenu doznajemo da će aplikacija biti spremna od srijede za obuku, a u punoj primjeni od 5. rujna, piše N1. 

Što će raditi tajni kupci?
Isticanje dvojnih cijena na nekim prodajnim mjestima već je počelo, no zbog straha od zlouporabe na teren će ovih dana izaći tajni kupci kako bi provjerili ima li trgovaca koji će loviti u mutnom.

“Obilazit će se određene trgovine, određeni artikli će se također promatrati u periodu u više od godine dana, s tim da će se kontrolirati konverzija u eure. Kad uđem u dućan, trebam doći do artikala, određenog broja artikala gdje kod svakog posebno treba snimiti cijenu i onda nakon drugog razdoblja od mjesec dana opet doći i opet pregledati tu cijenu”, otkriva nam jedna gospođa koja je angažirana za tajnu kupnju.

Potom će podatke unijeti u aplikaciju za čiju je pripremu zaduženo Ministarstvo gospodarstva.

Građani se boje, posebno jer mnogi zbog inflacije već sada teško zadovoljavaju osnovne životne potrebe.

“Čini mi se da će biti poskupljenja i da će biti muljaže. Gledam gdje su sniženja i idem od trgovine do trgovine pa gledam gdje je jeftinije, npr. krumpir ili nešto i onda za kunu dvije odem tamo gdje je jeftinije i to kupim”, kaže nam Krešo.

“Pa do sada sam jedva nekako izlazila na kraj, sad još teže vidim da će biti”, dodaje Olivera.

“Vjerojatno će tu biti veće cijene s obzirom na to da oni imaju sad zaokružene cijene šišanja, ako je sada 70 kuna, sigurno će, kada se promjeni u eure, biti 80 u sadašnjoj cijeni, neće sigurno zaokružiti na 75 i nešto”, ističe Željko.

Ima razloga za brigu: “Građani će morati provjeravati”
Iz Hrvatske udruge za zaštitu potrošača kažu da razloga za brigu ima i da strah nije neopravdan.

Predsjednica Hrvatske udruge za zaštitu potrošača Ana Knežević kaže: “Od Nove godine do 14. siječnja se plaća i u eurima i u kunama, ali trgovci moraju vraćati i u eurima i u centima. I tu mislimo da će biti najviše problema jer ljudi si trebaju u glavi skontati koliko treba dobiti nazad. Znači, plati kunama, a dobit će nazad eure. Očekujemo da će tu biti problema i evo, sve upozoravamo da prekontroliraju. Dakle, ne moraju oni onaj čas, nego da se maknu od blagajne i trebaju reagirati dok su tamo. Dakle, ako ustanove da je nepravilno obračunato trebaju odmah to prijaviti i reagirati taj čas.”

Najviše problema moglo bi, upozorava Knežević, biti kod pružatelja različitih usluga, primjerice u ugostiteljstvu ili kod frizera.

“Mi smo računali, evo, frizura od 100 kuna ispast će 10 eura i 27 centi. Dakle, mislimo da neće reći frizeri – dajte mi 10 eura i 27 centi nego možda 10,50 ili 11 ili možda čak i 15 neki. Dakle, tu je važno da potrošači obrate pozornost, mora biti cjenik, mora biti iskazana cijena i u jednom i u drugom. Ako oni hoće dobrovoljno dati sami više, njihova volja, ali imaju pravo znati koja je cijena i tu cijenu platiti”, ističe Knežević.

Premda je naizgled jasno, nije naodmet podsjetiti da je razlika između pola kune i pola eura velika. Stoga će doslovno na svaki cent trebati obratiti posebnu pozornost.