Demokratska stranka ostvarila je veliku pobjedu na međuizborima osvojivši većinu u oba doma američkog Kongresa.
Prema dosadašnjim rezultatima, demokrati u Senatu osigurali su najmanje 54 od 100 mandata, uključujući i dvojicu nezavisnih senatora koji glasaju s njima, uz povijesne pobjede i u tradicionalno republikanskim utvrdama poput Kansasa i Teksasa. U Zastupničkom domu demokrati zasad broje 253 mjesta, što je znatno iznad 218 potrebnih za većinu.
Reakcija iz Bijele kuće stigla je ubrzo nakon objave rezultata. Predsjednik Donald Trump već je najavio novu strategiju kojom planira dočekati oporbenu većinu, pri čemu na radnom stolu u Ovalnom uredu drži crvenu kapu s natpisom 'VETO'. Njegov je cilj paralizirati donošenje zakona i prisiliti demokrate na kompromis nakon procjene da će neprestana predsjednička veta u roku od mjesec ili dva natjerati oporbu na pregovore.
Predsjednički veto i ustavna ograničenja
Temelj Trumpove prijetnje nalazi se u Članku I., Odjeljku 7. Ustava SAD-a. Kada oba doma usvoje zakon, predsjednik ima deset dana da ga potpiše ili vrati uz pisano obrazloženje, pri čemu veto mora obuhvatiti zakon u cjelini. Kongres doduše može nadglasati predsjednikov veto, no za to je potrebna dvotrećinska većina prisutnih zastupnika u oba doma – odnosno najmanje 67 glasova u Senatu i 290 u Zastupničkom domu.
Brojke u ovom trenutku idu u prilog predsjedniku. Demokratima bi za preglasavanje bilo kojeg veta trebala potpora od najmanje 13 republikanskih senatora i oko tridesetak republikanskih zastupnika, što analitičari smatraju malo vjerojatnim scenario. Stručnjaci stoga upozoravaju na izvjesnu dvogodišnju političku blokadu i izostanak zakonodavnih inicijativa, uključujući i propise o ograničavanju umjetne inteligencije koje bi predsjednik mogao lako blokirati.
Istrage, opoziv i granice predsjedničke moći
Unatoč jakom instrumentu veta, predsjednička moć ima svoja jasna ograničenja. Veto ne može zaustaviti kongresne istrage, blokadu imenovanja u Senatu ni uskraćivanje novca u proračunskom procesu. Predstavnici nove većine već su najavili oštar nadzor nad administracijom, najavljujući radikalne poteze nadzornih i financijskih odbora te slanje sudskih poziva.
Iako demokrati sada imaju dovoljnu većinu u Zastupničkom domu za pokretanje postupka opoziva, izgledi za smjenu predsjednika iznimno su mali. Za osudu i smjenu u Senatu potrebna je dvotrećinska većina, što znači da bi demokrati ponovno trebali glasove barem 13 republikanskih senatora. Novi sastav Kongresa službeno stupa na dužnost 3. siječnja 2027. godine, kada ujedno počinje dvogodišnje razdoblje podijeljene vlasti u Washingtonu.
