OBJAVA: 14.04.2015, 08:22h   •   IZMJENA: 14.04.2015, 08:26h   komentara   •     ISPIŠI

Lakše se lečiti nego liječiti

U hrvatskim ljekarnama tablete su i peterostruko skuplje od svih drugih u regiji


PIŠE Šibenik IN
14.04.2015, 08:22h
IZVOR: Mirela Goreta/Slobodna Dalmacija

Glavobolja većinu ljudi natjera na posezanje za caffetinom – tabletica optočena čvrstom zlaćanom folijom koja brzo uklanja bol u 'tintari' zauzima počasno mjesno gotovo u svakoj kućnoj apoteci, a često i u zakutku nekog od pretinaca novčanika. Da se nađe, za svaki slučaj, ako vas zaboli glava negdje vani, što je danas, nažalost, iz raznoraznih razloga u Hrvata postala učestala stvar. Naravno da niste u mogućnosti, a ni voljni za učestalo korištenje naizgled 'običnih' medikamenata trošiti hrpu novca. Caffetin, za džep prosječnog Hrvata, spada u kategoriju jeftinijih, lako dostupnih lijekova koji se mogu nabaviti bez recepta, no ne bismo se zakleli da jednu njegovu tableticu nećete progutati do kraja ovoga teksta, jer bi vas od onog 'jeftinijih' uistinu mogla zaboljeti glava.

 

Analizirajući cijene lijekova u ljekarnama u Hrvatskoj, Srbiji i BiH, na splitskoj, beogradskoj i neumskoj adresi, lako je uočiti kako one značajno osciliraju u slučaju istog lijeka, pa je radi povoljnije kupnje farmaceutskih proizvoda Hrvatima svakako bolje “potegnuti istočnije”.

’Zarade kod nas najniže’

Do sada je to mahom bila BiH, o čemu se u ovdašnjim medijima u više navrata naveliko pisalo, no nova meta kupaca iz susjedstva (Slavonci to već sigurno znaju) mogle bi postati ljekarne u Srbiji, u kojoj je od 1. siječnja oko 250 lijekova s A-liste dostupno po, od 10 do 60 posto, nižim cijenama od dotadašnjih. Među njima su uglavnom oni koji se masovno koriste, poput antibiotika, lijekova za krvni tlak i bolesti srca, antidepresiva...

- Srbija generalno ima najjeftinije lijekove, kada uzmemo u obzir prosječne cijene u svim zemljama bivše Jugoslavije, zarade su najniže. Hrvatska i Slovenija su po tom pitanju neusporedivo skuplje... - govori nam dipl. farmaceut Zulfer Bahtijari, voditelj jedne u nizu ljekarni lanca “Goodwill apoteka”, locirane na beogradskom Zelenom vencu, omiljenoj adresi brojnih putnika namjernika u srbijansku metropolu.

Tek koju stotinu metara udaljena od glavnog autobusnog i željezničkog kolodvora, u srcu Beograda, usputna je stanica mnogih državljana iz susjednih zemalja.

- Mi smo specifični zbog pozicije i zato kontaktiramo s raznim kupcima koji dolaze odasvud – objašnjava susretljivi Bahtijari prije negoli će “ući” u cjenik u kompjutoru kako bi svoje tvrdnje potkrijepio činjenicama. Fotografirati se, ipak, ne smije, tako su, nakon višesatnog konzultiranja, odlučili u marketingu njegove tvrtke.

Triput lakši, dva i pol puta skuplji

Start je bio bezazlen – počeli smo od analgina makedonskog proizvođača Alkaloid Skopje, koji se prodaje u jedinstvenom obliku na svim tržištima svijeta, a cijena mu u ex Yu državama tek neznatno varira.

Kutija od 10 tableta u Srbiji u slobodnoj prodaji košta 86 dinara (5,33 kune), u BiH 1,40 konvertibilnih maraka (5,60 kuna), dok u Hrvatskoj jedno njegovo pakiranje, ali uz recept, stoji 6,04 kune.

Za obični Bayerov aspirin od 100 mg u Srbiji valja izdvojiti 296 RSD (18,35 kuna), Aspirin Complex u prahu protiv prehlade s deset vrećeca u pakiranju 279 RSD (17,29 kuna), Aspirin od 500 mg (20 tableta) 298 RSD (18,47 kuna), dok se Aspirin šumeće tablete 100 mg (deset tableta) za liječenje prehlade mogu kupiti za 448 RSD (27,77 kuna).

Aspirin Protect od 300 mg (30 tableta) prodaju se za 259 RSD (16,05 kuna) dok u Hrvatskoj njegovo tri puta lakše pakiranje sada stoji 38,09 kuna. Isto je u Lijepoj našoj, prema podacima Hrvatske ljekarničke komore, koncem 2011. koštalo 22,55 kuna, piše Mirela Goreta za Slobodnu Dalmaciju.

- Bayer drži različite cijene u Hrvatskoj i kod nas – pojašnjava Bahtijari, dodajući kako su i proizvodi slovenske Krke, ovisno o tržištu, prilično raznoliki po cijenama. U Srbiji se, ističe, prodaje popriličan broj registriranih lijekova s etiketom poznate farmaceutske tvrtke iz Novog Mesta, a među njima istaknuto mjesto ima chloramphenicol, antibiotska mast od 5 grama za oči, koja košta 152 RSD (9,42 kune). U BiH za nju valja izdvojiti 1,5 KM (6 kuna), dok u Hrvatskoj “bode oči” cijenom od 45,56 kuna.

- Primjetili smo i pojačan interes kupaca izvan naših granica za Krkinu Rosweru, lijek za snižavanje kolesterola i triglicerida, koji pacijenti koriste u svakodnevnoj terapiji kako bi poboljšali cirkulaciju. Najviše se prodaje prosječna doza od 10 mg (28 tableta) za 565 RSD (35,03 kune) – ističe beogradski farmaceut cijenu lijeka čije istovjetno pakiranje u Hrvatskoj možete ponijeti kući za 44,51 kunu. Bahtijari otkriva još jednuposebnost srbijanskog tržišta lijekova...

- Istina, i antibiotici se kod nas mogu nabaviti bez recepta, doduše prema pravilima nisu u slobodnoj prodaji, jer se uzimaju na recept ili preporuku specijalista. Ali u praksi ih možete kupiti u nekim apotekama, uglavnom na beogradskoj periferiji gdje su kontrole i inspekcije slabije – objašnjava mladi farmaceut pravila igre u Srbiji, u kojoj su cijene velikog broja farmaceutskih proizvoda od 1. siječnja drastično pojeftinile, i to onih s liste lijekova, koji se izdaju uz recept.

Iz BiH dolaze po antitrombocite

U Srbiji su na snazi dvije primarne liste - A i A1. Na A-listi se lijekovi ne kupuju, nego se po kutiji plaća participacija od 50 RSD (3,1 kuna), a na A1 listi su lijekovi koje je potrebno nadoplatiti, na način da država “pokriva” 70 posto njihove cijene, a korisnik ostatak. Niveliranje cijena s prvim danom tekuće godine zahvatilo je cijeli spektar lijekova raznih proizvođača, pa je tako nova cijena andola od 100 mg 161 RSD (9,98 kuna) – u Hrvatskoj ona iznosi 14,99 kuna, andola C protiv prehlade 219 RSD (13,57 kuna) – kod nas nevjerojatnih 39,99 kuna, a andola od 300 mg 198 RSD (12,27 kuna) – na domaćem terenu za identičan lijek plaćamo 18,85 kuna.

- U Srbiji lijekove često kupuju i ljudi iz Bosne, zaista postoje drastične razlike u pojedinim cijenama kod njih i ovdje. Evo, recimo Plavix, koji pripada skupini antitrombocitnih lijekova, od 1. siječnja je pojeftinio blizu 50 posto. Prije je koštao 1122 RSD (69,56 kuna), a sada 570 RSD (35,34 kune). Razlika je zaista ogromna, jer Plavix u BiH stoji oko 60 KM. Tamošnji kupci govore nam kako je kod njih bio skoro tri puta skuplji, a sada još i više – prepričava Bahtijari iskustva državljana BiH. Plavix je, napomenimo, u Hrvatskoj moguće dobiti za 91,29 kuna.
Vrlo slična ili identična situacija vrijedi i u slučaju cijelog niza ostalih lijekova, koji nisu obuhvaćeni ovom analizom, pa Hrvatima nema druge nego hvatati se za glavu prije odlaska u ljekarnu. Nedavno obznanjeni podaci Hrvatske ljekarničke komore pokazali su kako cijena lijekova koje kupujemo bez recepta konstantno raste posljednjih pet godina, dok im potrošnja istodobno pada. Medikamenti su skuplji, pa ih korisnici sve rjeđe kupuju, no zarada je u porastu zbog redovitog podizanja cijena.

Ako vas je, čitajući prethodne retke, zaboljela glava, evo i preporuke za kraj - caffetin u Splitu možete kupiti za 16,88 kuna, u Neumu za samo 2 KM (8 kuna), a nešto bolje ćete finacijski proći u Beogradu, gdje ćete iz novčanika “istresti” 120 RSD iliti 7,44 kune.

 

 

 

Komentari na članak:


NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove portala ŠIBENIK.IN. Portal ŠIBENIK.IN zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara portal ŠIBENIK.IN nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila.

  PRETHODNI ČLANAK

SLJEDEĆI ČLANAK