SADA ČITATE
U idućih pet godina u mirovinu odlazi 500 obiteljskih liječnika, tko će ih zamijeniti?
          OBJAVA: 27.01.2019, 08:58h   •   IZMJENA: 27.01.2019, 08:58h   komentara   •     ISPIŠI

Već ih nedostaje

U idućih pet godina u mirovinu odlazi 500 obiteljskih liječnika, tko će ih zamijeniti?


  Ilustracija/Arhiva/ŠibenikIN U idućih pet godina u mirovinu odlazi 500 obiteljskih liječnika, tko će ih zamijeniti?
PIŠE Hina
27.01.2019, 08:58h

Zbog prosječne dobi od 55 godina u idućih pet godina u mirovinu će otići 500 liječnika obiteljske medicine, koje neće imati tko zamijeniti, a već sada prema Mreži javnozdravstvene službe nedostaje 186 timova obiteljske medicine dok njih 180 radi bez liječnika, opetovano upozoravaju obiteljski liječnici.

 

 

 

Posljedica je to, kažu, dugogodišnje devastacije primarne zdravstvene zaštite (PZZ), a pravi razmjeri kadrovskog deficita tek će se vidjeti u idućim godinama.

Ubuduće u obiteljskoj medicini samo liječnici sa završenom specijalizacijom

Razlozi za takvo stanje su dugogodišnji premali broja specijalizacija iz obiteljske medicine, općenito slabi interes mladih liječnika za primarnu zaštitu jer su im atraktivnije specijalizacije iz bolničke zaštite, kao i odlazak na rad u inozemstvo. 

U srpnju iduće godine na snagu stupa Direktiva EU-a po kojoj će se ubuduće u obiteljskoj medicini moći zapošljavati samo liječnici sa završenom specijalizacijom iz tog područja, koja se stječe četverogodišnjom dodatnom edukacijom. U ovom trenutku od 2330 obiteljskih liječnika njih oko 1100 ima završenu specijalizaciju.

Nedostatak liječnika donekle se nastoji kompenzirati zapošljavanjem na zamjenama mladih liječnika nakon fakulteta, sa stečenom licencom za samostalni rad. Oni će i dalje, prema novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti, moći raditi u ordinacijama obiteljske medicine, ali uz obvezni nadzor starijih kolega te neće moći postati nositelji ordinacije bez potrebne specijalizacije. 

"Liječnika nedostaje u svim dijelovima PZZ-a, mnogi već godinama nisu bili na godišnjem odmoru ili bolovanju. Sve veći problem postaje pronaći i medicinske sestre za rad ili zamjene zbog godišnjih odmora ili bolovanja", kazala je Hini predsjednica Koordinacije hrvatske obiteljske medicine (KoHOM) Vikica Krolo.

Nedostatak zdravstvenog kadra osjeća se i u velikim gradovima kao što su Zagreb, Split, Rijeka i Osijek, ali je ipak najteže u slabije naseljenim krajevima Slavonije, Like, dalmatinskog zaleđa i na otocima.

Zbog nedostatka liječnika prijeti urušavanje primarne zdravstvene zaštite

Veliki nedostatak liječnika, koji će s godinama postajati još veći, prijeti potpunim urušavanjem primarne zdravstvene zaštite. "To će imati dalekosežne posljedice na cijelo zdravstvo, jer će zbog nedostatka liječnika u PZZ-u sve veći broj pacijenata ići u skuplji bolnički sustav, a stanovništvo to već itekako osjeća", kaže Krolo.

Osim u obiteljskoj medicini kadrovski problemi vidljivi su i u drugim djelatnostima. Već nedostaje 50 pedijatara, a u mirovinu bi do 2021. trebalo otići 85 pedijatra koji nemaju osiguranu zamjenu na specijalizaciji. Također nedostaje 79 ginekologa, u mirovinu do 2021. odlazi njih 47, a i sada su prisutni problemi s pronalaskom zamjena tijekom godišnjih odmora ili bolovanja.

"Praksa po kojoj ordinacije koje su bile u koncesiji prilikom umirovljenja liječnika preuzimaju domovi zdravlja rezultirala je povećanim brojem 'timova bez nositelja', odnosno timova koji su ugovoreni s HZZO-om ali nemaju svog liječnika. U te ordinacije dolaze raditi domski liječnici, koji na taj način pokrivaju dvije-tri ordinacije radeći u njima određene dane u tjednu. Zbog toga su najviše zakinuti pacijenti, koji nemaju svakoga dana dostupnog svojeg liječnika, iako na to imaju pravo", kaže Krolo.

Porastom broja timova bez nositelja nastoji se kompenzirati gašenje sve većeg broja malih timova u koncesiji, koji ne mogu opstati zbog financijske neodrživosti, čime su najviše pogođene ruralne i izolirane sredine.

Neki timovi imaju i više od maksimalnih 2250 pacijenata

Po procjenama KoHOM-a, takvih timova u PZZ-u ima najmanje 180. Nedostatak liječnika i sve veće potrebe stanovništva, zbog starenja populacije, kroničnih bolesti i sl. dovode do povećavanja normativa, pa neki timovi obiteljske medicine imaju i više od maksimalnih 2250 pacijenata, pedijatri više od 1190 predškolske djece, a ginekolozi i po 9000 žena u timu. 

"Unatoč nepovoljnom omjeru, obiteljska medicina je najdostupnija u hrvatskom zdravstvenom sustavu, bez lista čekanja, s prosjekom pregleda od preko 80 pacijenata svakoga dana, dok je u EU uobičajeno da se prima 25-35 pacijenata dnevno, među kojima samo pet nenaručenih", tvrdi Krolo.

Situacija u domovima zdravlja je raznolika, ovisno o tome u kojem dijelu Hrvatske se nalaze.

Mihovil Štimac, ravnatelj Doma zdravlja Metković, koji je u zadnje vrijeme u fokusu javnosti zbog slučaja smrti devetogodišnjeg dječaka, kaže kako im je trenutno najveći problem osigurati drugog ginekologa, a treba im najmanje još jedna ordinacija obiteljske medicine. No, da bi im HZZO to platio moraju ispuniti kvotu minimalnog broja upisanih pacijenata, a i teško je naći liječnika za rad u maloj sredini.

Taj dom zdravlja djeluje na dvije lokacije - u Metkoviću i Opuzenu, ima 11 ordinacija obiteljske medicine, među kojima su dvije pri domu zdravlja a ostale u koncesiji, tri pedijatrijske i jednu ginekološku ordinaciju.

Odlaske na godišnji odmor i bolovanja pokrivaju drugi liječnici, a za duža izbivanja nastoje angažirati kolege iz drugih ustanova ili privatnike.

Na specijalizaciji trenutno imaju tri mlade liječnice - dvije iz pedijatrije, koje bi trebale ove godine preuzeti ordinacije u koncesiji od kolega koji su već u mirovini ali će raditi do njihova povratka, dok je jedna liječnica na specijalizaciji iz ginekologije i trebala bi početi raditi 2021. godine.

Zagrebački Dom zdravlja Centar ima najviše specijalizanata obiteljske medicine

S druge strane, u zagrebačkom Domu zdravlja Centar rade 134 liječnika (111 liječnika obiteljske medicine, 13 pedijatara i 10 ginekologa) među kojima su njih 80 specijalisti, 34 liječnika je trenutno na specijalizaciji, a među njima 28 na specijalizaciji iz obiteljske medicine. 

"U ovome trenutku nijedna zdravstvena ustanova u Hrvatskoj nema više specijalizanata obiteljske medicine od Doma zdravlja Zagreb-Centar pa zahvaljujući pravovremenom planiranju 2020. godinu čekamo spremni s dostatnim brojem specijalista", kaže ravnateljica Alemka Balenović.

Dodaje kako su u zadnjih pet godina primili 48 specijalizanata iz raznih područja i svake godine raspisivali natječaje za specijalizaciju iz obiteljske medicine, a situacija je zadovoljavajuća i u drugim službama.

"Kako sudjelujemo u brojnim projektima financiranima iz EU-ovih fondova, te smo posljedično mogli pružiti brojne mogućnosti za edukaciju svojih djelatnika, na natječaj za jedno ili dva mjesta javi nam se i po 40 ili više liječnika. No, svjesni smo da situacija drugdje nije idealna", napominje Balenović.

U idućih pet do 10 godina uvjete za mirovnu u tom domu steći će 17 liječnika, a na zamjenama u obiteljskoj medicini u ovom trenutku imaju 31 mladog liječnika.

Ministarstvo raspisalo specijalizacije, nema dovoljno zainteresiranih

Ministarstvo zdravstva lani je raspisalo značajan broj specijalizacija iz primarne zaštite, za koje su osigurana sredstva iz EU-ovih fondova, no za dio natječaja nema zainteresiranih liječnika. 

U Ministarstvu se doznaje kako su od 2016. do danas odobrili 314 specijalizacija iz obiteljske medicine, a dosad su izdana 123 rješenja o početku specijalizacije. Za pedijatriju je odobreno 105 specijalizacija, pri čemu je u tijeku njih 45, dok je iz ginekologije odobreno 90, a u tijeku je 36 specijalizacija.

"Natječaje za pojedina mjesta, sukladno odobrenim planovima, raspisuju zdravstvene ustanove, uglavnom domovi zdravlja. Ministarstvo ne raspolaže s podacima o prijemima po raspisanim natječajima i pojedinim mjestima. U okviru izrade petogodišnjeg plana specijalističkog usavršavanja, sukladno novom zakonu, prikupit će se i podaci o potrebama za upućivanje na specijalizacije, kao i podaci o neiskorištenosti odobrenih planova u prošloj godini", navodi Ministarstvo.

Namjera zdravstvene administracije bila je da se kroz novi Zakon zdravstvenoj zaštiti stimulira ostanak liječnika u Hrvatskoj i pobudi veći interes za rad u manje atraktivnim sredinama. 

Tako je uvedena i odredba o nagrađivanju liječnika prema obavljenom radu, omogućeno je zapošljavanje još jednog liječnika u ordinaciji obiteljske medicine koji bi, nakon specijalizacije i po odlasku u mirovinu sadašnjeg liječnika, mogao tu ordinaciju preuzeti. 

Za ambulantu u Sućurju spremna samo liječnica iz Makedonije

Cilj je da županije imaju veći utjecaj na organizaciju zdravstvene skrbi na svom području i poboljšanje uvjeta kako bi zadržali liječnike.

Više gradova dosad je donijelo mjere kojima se pokušava zadržati liječnike, koje uključuju rješavanje stambenog pitanja, pomoć kod zapošljavanja bračnog partnera, zbrinjavanje djece u vrtićima i školama itd. Neki od tih gradova su Pakrac, Bjelovar i Varaždin.

No, s druge strane, o tome kako bi rješavanje problema nedostatka liječnika moglo sve češće izgledati u budućnosti pokazuje primjer Sućurja na Hvaru.

Tamo je, uz osiguran stan i dodatni bonus od 50.000 kuna godišnje, ambulantu bila spremna preuzeti jedino liječnica iz Makedonije.

 

 

 

Komentari na članak:


NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove portala ŠIBENIK.IN. Portal ŠIBENIK.IN zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara portal ŠIBENIK.IN nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila.

  PRETHODNI ČLANAK

SLJEDEĆI ČLANAK