SADA ČITATE
Zaposlenici otvore 'lažno' bolovanje pa na društvenim mrežama objavljuju slike noćnog izlaska
KLJUČNE RIJEČI
lažno bolovanje
HZZ
          OBJAVA: 20.02.2020, 11:47h   •   IZMJENA: 20.02.2020, 12:23h   komentara   •     ISPIŠI

Poslodavci ih ulovili

Zaposlenici otvore 'lažno' bolovanje pa na društvenim mrežama objavljuju slike noćnog izlaska


  Arhiva/ŠibenikIN Zaposlenici otvore 'lažno' bolovanje pa na društvenim mrežama objavljuju slike noćnog izlaska
PIŠE Š.I.
20.02.2020, 11:47h

Stopa bolovanja u Hrvatskoj raste, baš kao i ukupan broj dana koje godišnje provedemo kod kuće zbog privremene nesposobnosti za rad, a svaki četvrti zaposlenik priznaje povremeno otvaranje lažnih bolovanja, pokazali su podaci Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO).

 

 

 

Tako smo u 2017. godini zbog bolesti, u prosjeku, s posla izostajali 10 dana godišnje (preciznije 10,79), dok je u 2018. ta brojka prešla granicu od 11 dana godišnje (11,36), što predstavlja rast od 5,2 posto. U porastu je i prosječna stopa privremene nesposobnosti za rad koja je s 3,3 posto, koliko je iznosila u 2017., godinu dana kasnije skočila na 3,5 posto, piše portal Mojposao.

Posebno su to na svojoj koži, ali i novčaniku, osjetili poslodavci jer je prosječna stopa bolovanja u trajanju do 42 dana, za što trošak snosi poslodavac, porasla za gotovo 10 posto, dok je broj bolovanja koja traju iznad 42 dana, odnosno onih na teret HZZO-a, u 2018. godini porastao za 2,6 posto.

- Istraživanje ukazuje na sve nepovoljniji položaj poslodavaca. To potvrđuje podatak kako je rast bolovanja na trošak poslodavca gotovo četiri puta veći u odnosu na stopu bolovanja na teret HZZO-a, s time da poslodavac ne može kontrolirati opravdanost bolovanja dok HZZO to može, pa čak i kazniti doktore primarne zdravstvene zaštite - ističe Igor Žonja, direktor portala MojPosao.

Otvaramo li lažna bolovanja?

Viroze i prehlade, gripa, prijelomi nogu i ruku, teže bolesti… sve su to opravdani razlozi zbog kojih uzimamo kraći ili duži predah od posla i odlazimo na bolovanje. No, s druge strane, postoje i oni primjeri kada se odlučujemo na ostanak kod kuće unatoč tome što nismo bolesni.

Prema podacima istraživanja portala MojPosao, svaka četvrta osoba u Hrvatskoj je barem jednom otišla na bolovanje iako je u tom trenutku bila zdrava, a prosječno trajanje takvih, 'lažnih' bolovanja iznosi 6 i pol dana godišnje.

Omiljena opravdanja su viroze i želučani problemi

Najčešće isprike za otvaranje 'lažnih' bolovanja su viroze (44 posto), želučani problemi (34 posto), stres (17 posto) te sezonske bolesti poput gripe (11 posto).  Oni koji ne posežu za ovim uobičajenim izgovorima, svoj nedolazak na posao opravdavaju drugim zdravstvenim tegobama - išijasom, bolovima u leđima, migrenama i zuboboljom. Predah od posla češće uzimaju muškarci (27%) nego žene (20%).

A što kada smo doista bolesni?

S druge strane, onda kada im je zdravlje doista narušeno, popriličan broj osoba ne otvara bolovanje. Primjerice, u slučaju blaže bolesti poput viroze ili prehlade, čak 81 posto zaposlenih u Hrvatskoj dolazi na posao, a bolest 'prehodaju'.

Otprilike osam posto anketiranih će u slučaju lakše bolesti doći na posao isključivo ako je riječ o hitnom slučaju, podjednak broj ljudi (osam posto) uzima slobodan dan, godišnji odmor ili otvara bolovanje, a tri posto osoba ostaje raditi od kuće. Zanimljivo, iako ih se redovito opisuje kao 'nježniji spol', žene se (83 posto) češće nego muškarci (76 posto) odlučuju na dolazak na posao usprkos bolesti.

Što kažu poslodavci?

Prema podacima istraživanja, čak 62 posto poslodavaca vjeruje kako njihovi radnici ponekad neopravdano izostanu s posla i otvaraju lažna bolovanja. Više od polovice ispitanih poslodavaca (58 posto) je zaposlenika ulovila u laži oko bolovanja i to na način da ih je netko vidio kako šeću gradom ili su čak sami zaposlenici za vrijeme bolovanja objavljivali slike noćnog izlaska na društvenim mrežama.

Kada je o sankcijama 'prijestupnika' riječ, poslodavci prvenstveno posežu za razgovorom i opomenom radnika, a rijetko se odlučuju za novčane kazne, slanje kontrolora HZZO-a u domove zaposlenika ili davanje otkaza, piše Mojposao.

- Rezultati ukazuju na pad odgovornog ponašanja posloprimaca, zbog čega je potrebno uvesti sustav koji će biti pošten i motivirajući za sve strane. Jednako kao što se zalažemo da poslodavci ispune sve obaveze prema radniku predviđene ugovorom o radu, isto tako trebamo onemogućiti zlouporabu bolovanja od strane zaposlenika i preispitati činjenicu da je gotovo nemoguće dati otkaz radniku koji se ponaša na taj način - zaključuje Igor Žonja.

 

 

 

Komentari na članak:


NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove portala ŠIBENIK.IN. Portal ŠIBENIK.IN zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara portal ŠIBENIK.IN nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila.

  PRETHODNI ČLANAK

SLJEDEĆI ČLANAK