OBJAVA: 18.09.2020, 08:42h   •   IZMJENA: 18.09.2020, 08:46h   komentara   •     ISPIŠI

Uskoro nove upute

Zbog korone 4003 radnika na bolovanju provelo 56.294 dana: Prosječan broj dana bolovanja bio 14


  Arhiva/ ŠibenikIN Zbog korone 4003 radnika na bolovanju provelo 56.294 dana: Prosječan broj dana bolovanja bio 14
PIŠE ŠibenikIN
18.09.2020, 08:42h

Oboljeli od novog koronavirusa s blažim ili nikakvim simptomima uskoro bi iz izolacije mogli izaći nakon deset, a ne, kao dosad, nakon 14 dana. Predlaže se da izolacija traje 10 dana, a Njemačka predlaže da cijela EU smanji izolaciju na pet dana uz negativan PCR test.

 

 

 

- Prema najnovijim saznanjima, osoba koja je bolovala od covida-19 nakon deset dana više nije zarazna za okolinu. Kraće vrijeme izolacije savjetuje i Njemačka, koja predsjeda Vijećem EU. Kao i uvijek, struka će biti ta koja će reći koliko treba trajati izolacija bolesnih - rekao nam je ministar zdravstva Vili Beroš.

Njemačka, doznajemo, ide i korak dalje te predlaže da cijela EU smanji samoizolaciju na pet dana uz negativan PCR test. Upravo zato epidemiolozi rade nacrte novih preporuka, koje bi sljedećeg tjedna trebale biti prezentirane, a Nacionalni stožer civilne zaštite bi trebao dati potvrdu, piše Jutarnji.hr

Potreban oprez

Stoga se od sljedećeg tjedna očekuje smanjenje izolacije bolesnih s 14 na deset dana. Ipak, samoizolacija za osobe koje su kontakti oboljelih ili koje su bile u rizičnoj situaciji te su im prema riziku epidemiolozi odredili samoizolaciju, ostaje 14 dana.

Zapravo je i ona skraćena jer se u početku epidemije vjerovalo da se simptomi mogu razviti za 21 dan, a kasnije je to smanjeno na 14 dana. Iako dio europskih zemalja i tu planira povući granicu na deset dana jer se bolest u prosjeku razvije nakon pet ili šest dana, naši epidemiolozi su odlučili da će još biti oprezni po tom pitanju i da će sačekati do takve odluke.

Naravno, ova odluka ići će na ruku poslodavcima, koji do 45 dana bolesti plaćaju privremenu nesposobnost za rad, odnosno bolovanje, a nakon toga plaćanje preuzima HZZO. U tom periodu gotovo svi pacijenti završe liječenje od covida-19, tako da u većini slučajeva teret ide isključivo poslodavcu.

Od početka epidemije, zaključno s 31. kolovozom, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje zabilježio je 4003 otvaranja bolovanja na dijagnozu covid-19. Svi oni na bolovanju su proveli 56.294 dana, a prosječan broj dana na bolovanju bio je 14, koliko je trenutno propisana izolacija. Glavni direktor HUP-a Damir Zorić kaže da poštuju sve mjere koje donose stručnjaci, odnosno epidemiolozi.

Brojne zlouporabe

- Očuvanje zdravlja je neophodno i jedino tako možemo spriječiti novi lockdown koji je poguban za gospodarstvo, što nam je pokazao i rekordan pad BDP-a koji je uzeo u obzir upravo razdoblje u kojem smo bili u lockdownu. Posljedice takvog zatvaranja poslovanja naše gospodarstvo si ne može ponovno priuštiti. Prema količini i duljini bolovanja Hrvatska je vodeća zemlja EU, što samo po sebi ukazuje na neodrživost sadašnjeg modela.

Bolovanje je potreban i opravdan institut radno-socijalnog prava, ali zlouporabe i neodgovorno propisivanje, kako na štetu poslodavaca, tako i na štetu HZZO-a, treba odlučnije sprječavati, npr. jačom kontrolom bolovanja - kaže Zorić i dodaje da je bolovanje na teret poslodavca u trajanju od 42 dana, prema mišljenju njihovih članica, predugo razdoblje i trebalo bi ga dovesti u razumne okvire, na maksimalno 30 dana na teret poslodavca.

- Jedan od prijedloga HUP-a je uvođenje mogućnosti tri dana bolovanja (sick days), koje bi zaposlenici mogli koristiti bez administriranja liječnika obiteljske medicine uz dogovor s poslodavcem. Statistike pokazuju se u Hrvatskoj bolovanja povećavaju ili smanjuju ovisno o sezoni, tj. da su prisutne sezonske oscilacije bolovanja, što samo po sebi ukazuje na masovnost zlouporaba koje idu na štetu poslodavaca, ali i države, te u konačnici i na štetu stvarno bolesnih osoba i čitavoga društva - zaključuje Zorić.

Jasno je da osobe koje teže obole zasigurno neće nakon deset dana moći izaći iz izolacije, ali ne zato što su opasni za okolinu, već zato što im njihov tijek bolesti ne dozvoljava prekid liječenja i vraćanje normalnom životu. Grubi podaci govore o 14 posto oboljelih koji imaju težu kliničku sliku i njihovo zdravstveno stanje zahtijeva bolničko liječenje, a 0,4 ih završi na respiratoru. Ipak, 80 posto ima blagu do srednje tešku kliničku sliku, dok 5,6 nema nikakav pokazatelj bolesti osim pozitivnog testa.

Koliki je stvarni udio asimptomatskih slučajeva među svim zaraženima nije poznato - njih se najmanje dijagnosticira jer nemaju simptome pa se ni ne testiraju - no različite studije procjenjuju da se taj broj kreće između 20 i 45 posto svih zaraženih. Ali, broj bi mogao biti daleko veći. Tijekom nasumičnog testiranja u okolici San Francisca koje je obuhvatilo 3000 ljudi, tim pod vodstvom dr. Carine Marquez s UCSF-a otkriveno je da 53 posto ljudi koji su imali pozitivne testove nisu pokazivali nikakve simptome zaraze.

Od toga je 42 posto ostalo bez simptoma i dva tjedna kasnije. Prevladava teorija da je imunološki sustav asimptomatskih pacijenata tako dobro “podešen” da se učinkovito bori protiv koronavirusa i da oni nikad ne obole. To bi moglo objasniti zašto djeca i mladi ljudi čine većinu asimptomatskih slučajeva, jer imunološki sustav prirodno slabi s godinama. Također, moguće je da je imunološki sustav asimptomatskih slučajeva pripremljen prethodnom infekcijom blažim koronavirusom, poput onih koji uzrokuju prehladu, piše Jutarnji.hr

Borba organizma

Neki znanstvenici smatraju da ljudsko tijelo ne mora uvijek voditi sveobuhvatan rat s virusima i drugim patogenima, nego može biti spremno za “smještaj infekcije”, ponekad tako besprijekorno da se ne pojave simptomi. Ova pojava, poznata kao tolerancija na bolest, dobro je poznata kod biljaka, ali je zabilježena i kod životinja u posljednjih 15 godina.

- Prikazana je tolerancija na bolest kao prilagodba patogenu domaćina da ne bi došlo do prevelikog oštećivanja vlastitih struktura. Da, to možda postoji, ali u sklopu imunosne regulacije cijelog antivirusnog odgovora. Kako to funkcionira u infekciji koronavirusa SARS-CoV-2, još ne znamo - rekao je imunolog Zlatko Trobonjača, profesor na Medicinskom fakultetu u Rijeci. 

 

 

 

Komentari na članak:


NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove portala ŠIBENIK.IN. Portal ŠIBENIK.IN zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara portal ŠIBENIK.IN nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila.

  PRETHODNI ČLANAK

SLJEDEĆI ČLANAK