SADA ČITATE
Analizirali smo što je značila dobra izlaznost u 9. izbornoj jedinici jutros, a što loša izlaznost popodne
KLJUČNE RIJEČI
izbori
macan
          OBJAVA: 11.09.2016, 13:06h   •   IZMJENA: 11.09.2016, 18:02h   komentara   •     ISPIŠI

Bitka za granične mandate

Analizirali smo što je značila dobra izlaznost u 9. izbornoj jedinici jutros, a što loša izlaznost popodne


  I.B./ŠibenikIN Analizirali smo što je značila dobra izlaznost u 9. izbornoj jedinici jutros, a što loša izlaznost popodne
PIŠE A.Pa.
11.09.2016, 13:06h

Dobra izlaznost do 11,30 sati znači veći prag za manje stranke i za granične mandate kandidata koji se natječu u 9. izbornoj jedinici, smatra stručnjak za izbore Krešimir Macan, koji je danas kasno popodne komentirao izlaznost do 16,30 sati, kada je u 9. izbornoj jedinici glasovalo 37,66 posto birača što je znatno manje nego u studenom lani kad je do te ure na redovne parlamentarne izbore izašlo čak 44,35 posto.

 

NOVO 19,55

- Iako je prema rezultatima izlaznosti u 9. izbornoj jedinici, izašlo manje birača nego na razini države, uvjeren sam da će se to promijeniti do 19 sati. Pretpostavljam da je i danas masa ljudi otišla na kupanje, jer ipak su ovo prvi hrvatski ljetni izbori. Očekujem da će ukupna izlaznosti biti manja, ali opet na razini 55 posto, što odgovara onima koji imaju motiviranije birače - kaže Krešimir Macan i kao primjer ističe Gospić u kojem je popodnevna izlaznost bila čak 44,48 posto.

RANIJE

- Čini se da je izlaznost u apsolutnim brojkama identična kao u studenom 2015. godine što nameće zaključak da lista koja dominira tom izbornom jedinicom disciplinirano izvodi svoje glasače na birališta. Ovo je i dalje vrlo visoka izlaznost u odnosu na prošli put, pa možemo očekivati rezultate slične onima iz anketa. Dobra izlaznost je veći prag za manje stranke i granične mandate – zaključuje Macan.

Pojednostavljeno, veća izlaznost ide na štetu malima jer im podiže izborni prag, posebno ako jake opcije disciplinirano izvuku svoje glasače na birališta. Tako ostvaruju veliki rezulat i onda D'Hondtova metoda izračuna glasova podiže izborni prag. U 9. izbornoj jednici to bi, ako uspoređujemo lanjske redovne parlamentarne izbore, značilo da će kandidati za granični mandat trebati preći 5,51 posto da bi osvojili fotelju u Saboru.

Dakle, objašnjava politički analitičar iz agencije Manjgura, apsolutni prag je manji, ali ukoliko jaka opcija prikupi značajan broj glasova, prag za uzeti mandat bit će veći.

- Da manja izlasnost usitinu smanjuje prag od 5 posto, potrebno je manje birača, ali u jediniciama s dominatnim listama može dići prag za dobiti mandat koji određuje D'Hondtova metoda. Tako je na zadnjim izborima trebalo barem 5,51 posto glasova da bi granični mandat postao mandat - kaže Krešimir Macan.

Podsjetimo, do 11.30 sati u devetoj izbornoj jedinici koja obuhvaća i cijeli teritorij Šibensko-kninske županije do podne je glasovalo 19,04 posto birača što je nešto više od nacionalnog prosjeka jer je na razini Hrvatske glasovalo ukupno 18.84 posto glasača. Izlaznost je do 11.30 sati u devetoj izbornoj jedinici manja je nego na fredovnim parlamentarnim izborima u studenom 2015. godine kada je do objave prvih podataka s birališta glasovalo 20.83 posto birača. 

U županiji i Šibeniku manji odaziv birača nego na prošlim izborima

Do 11.30 sati u devetoj izbornoj jedinici koja obuhvaća i cijeli teritorij Šibensko-kninske županije do podne je glasovalo 19,04 posto birača što je nešto više od nacionalnog prosjeka jer je na razini Hrvatske glasovalo ukupno 18.84 posto glasača. Izlaznost je do 11.30 sati u devetoj izbornoj jedinici manja je nego na fredovnim parlamentarnim izborima u studenom 2015.

 

 

 

Komentari na članak:


NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove portala ŠIBENIK.IN. Portal ŠIBENIK.IN zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara portal ŠIBENIK.IN nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila.

  PRETHODNI ČLANAK

SLJEDEĆI ČLANAK