Otvorenje je u 20 sati, a u programu je i razgovor s povodom – što zaista stoji iza modne revolucije u prvoj polovici 20. stoljeća u Šibeniku i što Šibenčanke njome poručuju. U razgovoru sudjeluju autor izložbe Stanko Ferić, te Maja Šintić, sociologinja, aktivistica i feministica.

Moda u službi borbe za ženska prava

Izložba 'ULITMA MODA' koja će biti otvorena idući tjedan u srijedu, u galerijskom prostoru Azimuta donosi fotografije nepoznatog autora snimljene između 1925. i 1929. godine. Fotografije prikazuju Šibenčanke koje prate modu i svjetske modne trendove. Izložba je dodatno upotpunjena fotografijama iz privatnih albuma šibenskih obitelji Šupuk, Zelalia, Zuliani, Petković, Mattiazzi, Bulat, Šarac, Grubišić, Knežević, Andrić, Miliša, Paić, Matavulj i Belamarić. Fotografije također svjedoče o baštini suvremene šibenske mode i o Šibeniku u prvoj polovici 20. stoljeća.

No, iza modnih trendova krije se nešto puno značajnije. Borba za ženska prava. „Riječ je modnoj revoluciji koja stvara novu, modernu, hrabru, prosvijećenu i emancipiranu Šibenčanku, koja pod plaštem nove elegancije i usvajanja smionih svjetskih modnih trendova vodi bitke za prava i ravnopravnost žena.

Najuočljiviji simbol tog oslobađanja Šibenčanki patrijarhalnih i konzervativnih stega i ropstva ćudoređa postaje suknja iznad koljena, a prve pobjede te revolucije su prava žena na nošenje muške odjeće, pušenje na javnom mjestu, ulazaka u kavane i još neki do tada nezamislivi dobici u javnom životu“, otkriva Stanko Ferić, autor izložbe koja će biti otvorena iduću srijedu u 20 sati.

Odjeća je komunikacijsko sredstvo

Sociologinja, aktivistica i feministica, Šibenčanka Maja Šintić, ponavlja: „Odijevanje je odraz društvenih promjena“. „Odjeća je komunikacijsko sredstvo koje posreduje i vrijednosti i stavove u nekom društvu. Sufražetski pokret, ubrzana promjena percepcije uloge žene u društvu, dostupnost različitih komunikacijskih sredstava i ostale društvene promjene s početka 20. st. doprinijele su i promjenama u odijevanju žena. Između ostalog, žene odijevanjem naglašavaju vlastite zahtjeve za ravnopravnim sudjelovanjem u društvenom i kulturnom životu gradova te pomiču granice prema onome što danas nazivamo ženskom emancipiranošću“,  pojašnjava Šintić.