SADA ČITATE
'Hoteli bez gostiju, postaje na prugama koje ne postoje, ostaci pumpi i domova kultura... Danas te dalekosežne težnje trunu, zarasle smokvom i dračom'
KLJUČNE RIJEČI
Fališ
Jurica Pavičić
          OBJAVA: 05.09.2019, 20:51h   •   IZMJENA: 05.09.2019, 20:51h   komentara   •     ISPIŠI

'Knjiga o jugu' Jurice Pavičića na Fališu

'Hoteli bez gostiju, postaje na prugama koje ne postoje, ostaci pumpi i domova kultura... Danas te dalekosežne težnje trunu, zarasle smokvom i dračom'


  Screenshot 'Hoteli bez gostiju, postaje na prugama koje ne postoje, ostaci pumpi i domova kultura... Danas te dalekosežne težnje trunu, zarasle smokvom i dračom'
PIŠE I. Šimundić
05.09.2019, 20:51h

Knjiga eseja Jurice Pavičića 'Knjiga o jugu' u kojoj autor tematizira problem mediteranskog identiteta, predstavljena je večeras na Maloj Loži u sklopu Festivala alternative i ljevice Šibenik (Fališ).

 

 

 

O knjizi su uz autora govorili organizator Fališa Emir Imamović Pirke i Katarina Luketić.

- Svi vi koji čitate kolumne Jurice Pavičića znate kolika je njegova fokusiranost na Dalmaciju i Mediteran. U ovoj knjizi on kroz 22 teksta, a nijedan nije objavljen kao kolumna, opisuje put Dalmacije od 1914. godine, počevši s jednom starom fotografijom u kojoj se činilo da je vrijeme stalo i da se nikad neće nastaviti. Te godine počeo je Prvi svjetski rat i Pavičić potom ispisuje priču o nizu promjena, od infrastrukturih do društvenih… - kazao je uvodno Emir Imamović Pirke naglasivši da je knjiga definirana Mediteranom i modernošću te je svojevrsni 'masterpiece u žanru'.

Sam autor kazao je da slika Dalmacije počiva na slici kontinuiteta pa imamo 'stare kuće, stare škole, stare tvornice' koje čine tu iluzija kontinuiteta koji 'turizam pumpa kroz sve tradicijsko, tradicijsku spizu, tradicijske traverše, tradicijsko mačevanje za turiste'.

- Mene su zanimali diskontinuiteti, činjenica da taj prostor svakih 40 god počinje ispočetka jer početna kultura propadne – kazao je Juričić i naveo da će i klimatske promjene mijenjati kontinuitet 'sunca i mora' pa stoga smatra da će kupališni turizam srpnja i kolovoza s vremenom prestati postojati, ali će turizam postojati u gradovima u drugom obliku.

Katarina Luketić navela je da se, kad je riječ o hrvatskom nacionalnom identitetu, svi kunu u mediteranstvo i srednju Europu, dok se balkanska komponenta iz niza razloga izostavlja.

-  Mediteranom se busaju svi hrvatski predsjednici, premijeri, akademici… Svi vjerujemo u mediteranski identitet, ali pitanje je što je sadržaj tog mediteranstva, bez stereotipa i stalnih metafora koje idu uz njega kao prostora hedonizma koji živi sezonski.

O Mediteranu postoji puno stereotipnih predodžbi, istaknula je Luketić, a Pavičić mu na neki način nepretenciozno daje sadržaj kroz niz mikropriča, studija i slučajeva, sjećanja na razne ljude, magistralu i Jadroliniju. On konstruira sliku identitea i važno je što spaja interdisciplinarnost, kulturološko zunanje i strast kojom se unosi u tu temu.

- To je važno za razumijevanje toga što ovaj prostor jest i kako se mijenja pod utjecajem turizma i drugih pojava – rekla je Luketić.

Na Pirkeov navod da je Mediteran jednom opisan kao 'prostor nedovršenih kuća i nedovršenih poslova', Pavičić se nadovezao ilustracijama nedovršenih ne samo građevina nego i projetaka, pojavi tipičnoj za ove prostore.

- U toj metafori nedovršene kuće, svaka generacija ima plan, ali ne može sad… Taj odmak od progresa svodi se na priču o ekonomiji i društvu, ali nisu to samo kuće. Pjezaž je obilježen raznim propalim projektima, počevši od kuća, preko starih kamenoloma i tvornica – kazao je autor, a o čemu je još bilo govora večeras na Maloj loži pogledajte u priloženom videu.

Druga večer Fališa nastavljena je predavanjem Dubrovke Stojanović 'Populizam: New wave', nakon čega u 22 sata slijedi predavanje 'Svete zemlje, svete nacije' koje će održati Pantelis Kalaitzidis.

Program narednih dana Festivala alternative i ljevice Šibenik pogledajte ovdje.

 

 

 

Komentari na članak:


NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove portala ŠIBENIK.IN. Portal ŠIBENIK.IN zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara portal ŠIBENIK.IN nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila.

  PRETHODNI ČLANAK

SLJEDEĆI ČLANAK