SADA ČITATE
Ivo Brešan: 'Judita' i 'Robinja' su korijeni hrvatske književnosti, ali djecu ne treba prisiljavati da ih čitaju
KLJUČNE RIJEČI
Ivo Brešan
lektira
          OBJAVA: 04.03.2016, 12:39h   •   IZMJENA: 04.03.2016, 12:46h   komentara   •     ISPIŠI

Strka oko novog popisa lektire

Ivo Brešan: 'Judita' i 'Robinja' su korijeni hrvatske književnosti, ali djecu ne treba prisiljavati da ih čitaju


  Duško Jaramaz/Pixsell Ivo Brešan: 'Judita' i 'Robinja' su korijeni hrvatske književnosti, ali djecu ne treba prisiljavati da ih čitaju
PIŠE Nina Medić
04.03.2016, 12:39h

Učenike ne treba prisiljavati da čitaju zahtjevna djela hrvatske književnosti, ali na naslovima kao što su Marulićeva 'Judita' i Lucićeva 'Robinja' počivaju počeci hrvatske književnosti i oni trebaju biti sastavni dio gradiva hrvatskog jezika. Tako novi popis lektire prema novom kurikulumu hrvatskog jezika komentira Ivo Brešan, legendarni šibenski pisac i scenarist, ali i nekadašnji srednjoškolski profesor hrvatskoj jezika u šibenskoj gimnaziji.

 

Stručnjaci koji su, na čelu s voditeljem kurikularne reforme Borisom Jokićem, sastavljali novi kurikulum s popisa lektire skinuli su zahtjevnije naslove poput Biblije, Homerovih epova, 'Don Quijotea', 'Judite', 'Ribanja i ribarskoga prigovaranja' ili 'Robinje'.

Na novi popis dodana su djela nobelovaca Alice Munro i Orhana Pamuka, ali i djela J. K. Rowling i J.R.R. Tolkiena. Od domaćih dodani su primjerice Tomićev 'Što je muškarac bez brkova', poezija Arsena Dedića, kao i ona Branimira Štulića na što je glazbenik rekao kako je on protiv toga, 'zato što ti uradci nisu pjesništvo, zato što ne voli škole, i zato što je protiv kićenja tuđim perjem'.

- Djela koja imaju povijesno značenje za hrvatsku književnost, a 'Judita' i  'Robinja' su korijeni naše književnosti, trebaju ući u nastavni program na bilo koji način. Potpunim izostavljanjem takvih djela preskače se sam početak hrvatske književnosti, što je krivo. Nisam za to da se učenike prisiljava da čitaju zahtjevna djela koja ne mogu razumjeti. Ja sam svojedobno predavao takva djela u srednjoj školi tako da bi na satu čitali i obrađivali njihove pojedine fragmente. Slažem se da je recimo 'Judita' prezahtjevna, ali postoje drugi načini kako se takva djela u školi mogu obraditi, a da to nije prisiljavanje na čitanje – kazao je Brešan za ŠibenikIN.

Brešan kaže, kako je, primjerice Homerove epove preteško pratiti i odraslom čovjeku, ali to nije dovoljan razlog da se takva djela potpuno izbace iz školske nastave.

Prema objavi novog kurikuluma za hrvatski jezik, na popisu lektire trebala bi se naći i poezija Arsena Dedića.

- Zašto ne uvesti Arsena? On je sjajan pjesnik. Bolji od mnogih koji već jesu na popisu lektire. Osim toga, njegov opus je sada završen i definitivno bi ga trebalo uvesti u lektiru  – smatra Brešan.

Najavu uvođenja u lektiru romana poput Harryja Pottera i Gospodara prstenova, Brešan komentira:

- Nisam čitao Harry Pottera, a niti gledao filmove. Ako uvedu Pottera, onda mogu uvesti i recimo 'Winnetua' Karla Maya. Od takvih djela nema nikakve štete, ali ni prevelike koristi. Isto smatram i za Štulićevu poeziju – govori Ivo Brešan te dodaje da je u redu ako se na novom popisu nađe i nobelovac Orhan Pamuk.

Brešanovo djelo 'Predstava Hamlet u selu Mrduša Donja' već godinama se nalazi na popisu lektire pa je Brešan u našem razgovoru, čuvši što sve misle izbaciti s novog popisa u šali upitao.

- A jesam li ja još na popisu? Nadam se da mene nisu izbacili.

Za sada, Brešanovi naslovi 'Nečastivi na Filozofskom fakultetu' i 'Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja', dio su novog kurikuluma hrvatskog jezika, a kako točno izgleda možete provjeriti na ovom linku. 

 

 

 

Komentari na članak:


NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove portala ŠIBENIK.IN. Portal ŠIBENIK.IN zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara portal ŠIBENIK.IN nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila.

  PRETHODNI ČLANAK

SLJEDEĆI ČLANAK