OBJAVA: 20.03.2019, 15:42h   •   IZMJENA: 20.03.2019, 15:42h   komentara   •     ISPIŠI

Predstavio ga Ivica Poljičak

U Zagrebu predstavljen zbornik radova 'Šibenik od prvog spomena': Najizvorniji hrvatski grad Jadrana

Knjiga 'Šibenik od prvog spomena: Zbornik radova s međunarodnog znanstvenog skupa 950 godina od prvog spomena Šibenika' koju je uredila Iva Kurelac, predstavljena je u srijedu u Knjižnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) u Zagrebu.


  Hina/Zvonimir Kuhtić U Zagrebu predstavljen zbornik radova 'Šibenik od prvog spomena': Najizvorniji hrvatski grad Jadrana
PIŠE M.K./Hina
20.03.2019, 15:42h

Zbornik su predstavili državni tajnik u Ministarstvu kulture Ivica Poljičak, glavna urednica zbornika Iva Kurelac, akademik Igor Fisković i recenzentica Irena Benyovsky Latin.

Zbornikom je obilježena 950. obljetnica prvoga pisanog spomena grada Šibenika u darovnici hrvatskoga kralja Petra Krešimira IV., napomenuo je Poljičak dodavši kako je darovnica sastavljena 25. prosinca 1066. u Šibeniku. 

Naglasio je da je zbornik serijska publikacija posebnih izdanja Muzeja grada Šibenika te dodao da su u njemu objavljeni radovi s međunarodnoga znanstvenog skupa 950 godina od prvog spomena Šibenika održanog 26.-28. rujna 2016. u šibenskoj Gradskoj vijećnici pod visokim pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović.

Skup su, podsjetio je, organizirali HAZU, njezin Odsjek za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti u Zagrebu, Grad Šibenik i Muzej grada Šibenika. 

Glavna urednica zbornika Iva Kurelac ocijenila je kako je riječ o knjizi koja je po izvornosti znanstvenih spoznaja podjednako važna za lokalnu šibensku zajednicu, ali i za cjelokupnu hrvatsku historiografiju. 

Kao relevantno referentno mjesto za hrvatsku povjesničarsku struku zbornik potvrđuje i intenziviranje interesa inozemnih znanstvenika za šibensku i hrvatsku povijest, napomenula je dodavši kako knjiga obuhvaća 28 izvornih znanstvenih priloga 32 autora iz Hrvatske i inozemstva.

Podijeljena je u šest tematskih cjelina: antička i ranokršćanska povijest; srednji vijek; renesansa i rani novi vijek; suvremena ratna i politička povijest; umjetnička baština i njezina zaštita; prirodna i narodna baština, kulturni i znanstveni doprinosi.

Akademik Fisković istaknuo je kako se studije okupljene u zborniku zasnivaju na izvornim znanstvenim spoznajama dobivenim analizom neobjavljenog arhivskog gradiva i recentnim terenskim istraživanjima. 

Po riječima Irene Benyovsky Latin obilježavanje 950 godina od prvog spomena grada Šibenika bilo je od iznimne važnosti za očuvanje zavičajnoga i nacionalnog identiteta Šibenika kao grada posebnosti po kojima on ima svoje mjesto na karti Hrvatske.

Šibenik također. istaknula je, ima i svoje nacionalno mjesto, kao jedan od najstarijih izvornih hrvatskih gradova na istočnoj obali Jadrana. 

Zbornik, smatra, doprinosi očuvanju tih vrijednosti te će biti nezaobilazan izvor znanstvenih spoznaja novim naraštajima znanstvenika, ali i svim zaljubljenicima u hrvatsku baštinu, povijest i kulturu, koji će obilježavati puno tisućljeće Šibenika 2066. godine.

U zborniku su objavljene dosad nepoznate spoznaje o antičkim nalazima s lokaliteta Rider i Koprno, potom o najstarijim kršćanskim tragovima na prostoru Šibenika, o šibenskoj Velikoj Bibliji iz samostana sv. Frane te o važnosti tog rukopisnog rariteta iz doba kralja Petra Krešimira IV. za srednjovjekovnu hrvatsku državu, o Šibeniku u kartularu Libellus Policorion, o samostanu Sv. Spasa u Šibeniku u 15. stoljeću, o šibenskom hodočasniku koji je 15. stoljeću došao do Sinaja te o materijalnoj kulturi u kasnosrednjovjekovnom Šibeniku te o šibenskim srednjovjekovnim karitativnim i zdravstvenim institucijama. 

Zastupljene su i demografske teme, otkriće najstarijeg popisa stanovništva Šibenika s kraja 16. stoljeća te detaljan pregled djelatnosti šibenskih trgovaca, pomoraca, obrtnika i liječnika u ranom novom vijeku. 

U svjetlu arhivskih istraživanja razmatraju se i zbivanja iz Drugog svjetskog rata te sudbine šibenskih intelektualaca u godinama poraća. 

Na temelju izvornih dokumenata, od kojih neki nose i oznaku vojne tajne, iznesene su nepoznate povijesne činjenice o napadajima JNA na Šibenik 1991. i uspješnoj obrani grada. 

Predstavljeni su i novi znanstveni pogledi na pitanje rekonstrukcije i restauracije katedrale sv. Jakova u 19. stoljeću, donose se nove atribucije opusu Dujma Marinova Vučkovića, Nikole Ivanova Firentinca, majstora Fortezze Šibenčanina i Angela Mancinija. 

Objavljeni su i radovi o povijesnoj dinamici kulturnih krajolika šibenskog područja, njegovi govori, filologija i književnost te nepoznati prikazi Šibenika u nekim engleskim putopisima iz 19. stoljeća.

Zbornik (606 str.) s vrlo bogatom grafičkom opremom sa zlatotiskom na prednjoj strani te peterobojnim tiskom knjižnog bloka i stotinjak kvalitetnih slikovnih priloga u boji objavili su Muzej grada Šibenika  i HAZU.

Glavna urednica zbornika je znanstvena suradnica u Odsjeku za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU u Zagrebu Iva Kurelac. Članovi uredništva su Ivica Poljičak i Gojko Lambaša. Pomoćnica uredništva je kustosica Muzeja grada Šibenika Anita Travčić.

 

 

 

Komentari na članak:


NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove portala ŠIBENIK.IN. Portal ŠIBENIK.IN zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara portal ŠIBENIK.IN nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila.

  PRETHODNI ČLANAK

SLJEDEĆI ČLANAK