Knjiga je nastala kao plod istraživanja književnikove ostavštine kojom se Cvitan počela baviti kada je šibensko kazalište počelo uređivati memorijalnu sobu posvećenu upravo velikom književniku. 

- Zapravo sam bila pomalo ljuta kada me Jakov Bilić zvao jer je bilo u posljednji trenutak. Pisala sam kartice tekstova koje su tu u memorijalnoj sobi, ali pritom sam shvatila što se sve događa s Brešanovim djelom, što sve nije posloženo i kako bi to trebalo posložiti. Shvatila sam i da to zahtijeva više od 27 dana koliko je bilo do otvaranja sobe. Pronašla sam svašta, a na kraju mi je bilo najteže složiti sebe - kazala ja autorica na predstavljanju knjige.

Osobitost publikacije je u tome što se prvi put pojavljuje i uvid u Brešanovu ostavštinu te korespondenciju s bitnim autorovim suradnicima. 

- Mate Gulin mi je posudio svoje zapise, a i Keke je sačuvao puno toga. Zahvaljujući njima, to slaganje je na kraju imalo smisla. Nagutala sam se prašine, ali najzanimljivija su mi bila pisma koja sam nakon Brešanove obitelji ja prva vidjela. To su pisma Božidara Violića, Krste Papića, Maksima Krstulovića, koji je kasnije ubijen, i baš sam na njegovom primjeru shvatila da nije bilo lako biti prijatelj Brešanu. 23. siječnja 1973. godine krenuo je takav napad na Brešana da mu ja ne bih bila u koži od toga datuma na dalje - otkriva Cvitan te dodaje kako su se preko noći skidale njegove predstave, skinuta je već spremljena predstava Nečastivog na Filozofskom fakultetu.

Na predstavljanju se mogli čuti kako je Pero Kvrgić trebao i igrati, ali ansambl se prestrašio i odustali su. Jedini koji se nisu prestrašili su bili Makedonci koji su imali tri premijere. 

U ostavštini su pronađene dvije nikad objavljene i igrane drame te jedan roman koji autorica smatra bitnim u ukupnom Brešanovom stvaralaštvu i koji su u temeljnim crtama u djelu opisani.

Jedno od takvih otkrića je i posljednje Brešanovo dramsko djelo, napisano pod kraj života. Ta je činjenica intrigantna i zbog toga što je Brešan prestao pisati drame početkom 90-ih te je do kraja života objavljivao samo prozu. Riječ je o otočnoj farsi ‘Republika Rosamaris’.

Uz uvid u ustupljene materijale i korištenje poznate literature o Brešanu, Grozdana Cvitan pokušava promijeniti neke slike s kojima se autora često povezivalo, ali i osvijetliti pitanja koja još treba riješiti. Brešanovo stvaralaštvo prati po naslovima i godinama pojavljivanja u tisku pa je to prvi takav cjelovit rad o Brešanovu djelu. Osim drama, romana i pripovijedaka, knjiga sadrži i kraće preglede drugih oblika (eseja, scenarija) te razmišljanja samog autora o vlastitom stvaralaštvu i stvaralaštvu uopće.

Knjigu su, uz autoricu, predstavile Martina Petranović s odsjeka za povijest hrvatskog kazališta HAZU-a i Miranda Levanat - Peričić s odjela za kroatistiku Sveučilišta u Zadru. Autor naslovnice knjige je ugledni hrvatski slikar i akademik Zlatko Keser, a za grafički dizajn zaslužan je Ante Filipović Grčić.

Knjiga je objavljena u nakladi HNK u Šibeniku. U nastavku pogledajte fotogaleriju s predstavljanja.