Čipka je uvijek u modi. U Primoštenu se 'na iglu' izrađuje stoljećima. Ušiveni su u autentično tradicijsko blago: strast, rad i disciplina. Posebna je po tzv. puntima. Grahići, puntokapa, pekljica, objasnila je Lorenta Gracin iz Udruge primoštenskih čipkarica ‘Pekljica’.

A  1550. godinu čipkarice uvijek iznova ističu. Tada se, kazuju, prvi put spominje danas poznata primoštenska košulja. Ukrašena čipkom, piše HRT.

-Tada se spominje ta košulja grišpanica koja je u stvari ono što mi danas nazivamo opleće. Svečana košulja ženske nošnje - kaže Maja Marinov Janković, predsjednica Udruge primoštenskih čipkarica ‘Pekljica’.

Bijelo zlato nekoć su izrađivale gotovo sve žene. Nekima je to bio i kruh. Govore čuvarice nasljeđa, bilo je u prošlosti i nekoliko radionica čipke.

-Tečaj je trajao od 1947. do 1951. godine. Organizirala ga je Zadruga, gdje su žene učile šivati, govori Nediljka Šarić- Udruga primoštenskih čipkarica 'Pekljica'.

Njihov je ručni rad tada odlazio preko granice, i to po paprenoj cijeni.

-Učile su, početnice na koncu, zvali su ga škuri, vjerojatno nekakav konac za ribarske mreže ili slično, da se ne bi potrošio konac koji je bio, u to vrijeme, vrlo skup- rekla je Vinka Pancirov iz primoštenske udruge 'Pekljica'.

Velik je dio unikata završio pod zemljom. Jer ovdašnje majke, bake i svekrve pokapale su se u čipkom ukrašenoj nošnji.

Sada je, već šesnaest godina, kažu Primoštenke, umijeće izrade čipke iglom pod zaštitom.

Video prilog pogledajte ovdje.