Stanovi i apartmani u Primoštenu i Rogoznici prodavali se za više od 3.000 eura po kvadratu, Knin među 'najpriuštivijima'

Na tržištu nekretnina u 2025. godini ostvareno je 88.395 kupoprodaja. Usporedbe radi, i u 2024. godini ostvaren je međugodišnji pad od 9.7 posto, dok je u 2023. godini zabilježen rast broja kupoprodaja od skromnih 0,2 posto.

Stanovi čine gotovo polovicu vrijednosti prometa

Ukupna vrijednost prodanih nekretnina u 2025. u odnosu na 2024. godinu smanjila se za gotovo 17 posto. Najznačajniji udio vrijednosti kupoprodaja na tržištu nekretnina odnosi se na stanove koji čine 45 posto vrijednosti svih ugovora, slijede građevinska zemljišta te obiteljske kuće.

Najviše nekretnina kupovalo se i prodavalo u Zagrebu. Slijede Zadar, Rijeka, Osijek te Split. Većina prometa odnosi se na kupnju ili prodaju stanova i apartmana. Iz podataka za 2025. Ministarstvo ističe da se 60 posto svih kupoprodaja, bez Grada Zagreba, odvijalo u tek 20 posto gradova i općina.

Apartmani su se češće kupovali i prodavali u velikim gradovima, a u Ministarstvu ističu da se u grupi većih gradova nalaze i njihova susjedna područja, kao što su Dugo Selo pored Zagreba, Viškovo pored Rijeke ili Solin kraj Splita.

To se objašnjava činjenicom da je zbog rasta cijena nekretnina porasla potražnja za kupnjom stambenih nekretnina u lokalnim jedinicama koje su blizu većeg grada i imaju povoljnije cijene. Ti gradovi bilježe i pozitivan prirast stanovništva.

Najskuplji stanovi u Splitu, Dubrovniku i Opatiji

U 2025. godini najviša medijalna cijena stana, odnosno apartmana po četvornom metru zabilježena je u Splitu, i to po cijeni od 4068 eura za kvadrat. Slijede Dubrovnik s cijenom od 3921 i Opatija s 3830 eura po četvornom metru. Previše ne zaostaju ni Lovran, Malinska-Dubašnica, Umag, Punat i Baška, gdje su se cijene kretale od 3523 do 3613 eura.

Za više od 3000 eura prodavali su se stanovi i apartmani u Primoštenu, Krku, Rovinju, Omišlju, Novigradu-Cittanovi, Bolu, Cresu, Podstrani, Malom Lošinju, Rogoznici, Dobrinju i Župi Dubrovačkoj.

Grad Zagreb s medijalnom cijenom stana i apartmana od 2229 eura po kvadratu smjestio se u grupu od 26 lokalnih jedinica čije se cijene kreću u rasponu od 2500 do 3000 eura, pri čemu je Zagreb jedini kontinentalni grad u toj skupini. U kontinentalnim područjima zabilježene su niže medijalne cijene, a najniža je bila u Vrbovskom (715 eura) i Ogulinu (745 eura).

Najam i zakup u 2025.

Lani su 24 velika grada ostvarila 38.703 ugovora o najmu i 18.899 ugovora o zakupu. I tu prednjači Zagreb, koji bilježi 30.972 ugovora o najmu i 8520 ugovora o zakupu. Kada se pogledaju županije, najviše ugovora o najmu sklopljeno je u Istarskoj, Splitsko-dalmatinskoj, Primorsko-goranskoj i Zagrebačkoj županiji.

Najviša medijalna cijena najma bila je u Zagrebu, gdje se plaćalo 12.8 eura po četvornom metru. Najniže cijene zabilježene su u Gospiću, gdje se četvorni metar plaćao 5.1 euro.

Ukupno 28 lokalnih jedinica ima vrijednost indeksa priuštivosti veću od 30 posto, što znači da je za jedan četvorni metar stana ili apartmana potrebno izdvojiti više od 30 posto godišnjeg dohotka. Redom je riječ o gradovima i općinama na obali, pri čemu su "rekorderi" Kukljica, Baška, Vrsar, Rovinj i Bol.

S druge strane, najpriuštiviji stanovi u 2025. bili su u Iloku, Plitvičkim Jezerima, Kninu, Dardi, Pakracu i Vukovaru, dakle mahom u gradovima i općinama u Lici i Slavoniji. Grad Zagreb zauzeo je 88. mjesto na popisu priuštivosti, a njegovi stanovnici su za prosječan godišnji neto dohodak u 2025. godini mogli kupiti 5.2 kvadratna metra stambenog prostora.

Na obali troškovi stanovanja "pojedu" i do 80 posto dohotka

Analiza udjela troškova stanovanja u ukupnom dohotku kućanstva s dvoje zaposlenih koji zarađuju svaki po jednu prosječnu neto plaću pokazuje izrazito velike teritorijalne razlike. Ti su udjeli najviši u priobalnim i turistički najrazvijenijim područjima. Tako primjerice u općini Kukljica kućanstvo za podmirenje troškova stanovanja mora izdvojiti više od cjelokupnog dohotka. Slijede Baška, Vrsar, Bol, Novalja i Rovinj.

U Ministarstvu ističu da se u velikom broju priobalnih općina i gradova udio troškova stanovanja u ukupnom dohotku kućanstva kreće između 60 i 80 posto, što znači da troškovi stanovanja "pojedu" većinu dohotka čak i u kućanstvima s dvije prosječne neto plaće.

Najniže vrijednosti udjela troškova stanovanja bilježe se pretežito u kontinentalnoj Hrvatskoj, a najniže vrijednosti imaju Plitvička Jezera, Ilok, Knin i Pakrac.

Kupoprodaja građevinskog zemljišta dominira u priobalnom pojasu, na otocima i u dijelu zaobalja Istre i srednje Dalmacije, a u 2025. najskuplje građevinsko zemljište bilo je u Dubrovniku, gdje je po kvadratu trebalo izdvojiti 258,1 euro. Na Jadranu je bilo najskuplje i poljoprivredno zemljište.