Skupština Hrvatskoga katoličkog liječničkog društva održana u Šibeniku

Susret je bio u znaku izvješća o radu, planova za budućnost te svečanog obilježavanja 20. obljetnice djelovanja Podružnice HKLD-a u Šibeniku. Skupštinu je otvorio predsjednik HKLD-a, izv. prof. dr. sc. Rok Čivljak, zahvalivši izaslanicima iz cijele Hrvatske na dolasku te čestitavši domaćinima važan jubilej. Predsjednik šibenske podružnice, dr. Željko Perković iznio je kronologiju protekla dva desetljeća. Posebno se prisjetio preminulih utemeljitelja, prvog predsjednika dr. Marijana Krajine te duhovnika fra Nikole Jurete i fra Nikole Mate Roščića.

Istaknuta je uloga franjevaca konventualaca koji su bili ključni za osnivanje i duhovnu podršku u samim počecima rada. Na Skupštini su iznesena izvješća o veoma plodnom radu Društva tijekom 2025. godine te donesen plan i program rada za 2026. godinu u kojoj predstoje brojne nacionalne i međunarodne aktivnosti kao i proslava 35. obljetnice djelovanja HKLD-a koje će se obilježiti simpozijem o prizivu savjesti u Mariji Bistrici u svibnju ove godine koji je po prvom duhovniku HKLD-a prozvan Dani biskupa Valentina Pozaića. Članovima HKLD-a i izaslanicima Skupštine na kraju radnog dijela obratio se i šibenski biskup mons. Tomislav Rogić koji je zahvalio svim članovima na dugogodišnjem doprinosu skrbi za bolesnike i cijelo društvo.

Čestitao je šibenskim članovima 20. obljetnicu. Drugoga dana, u nedjelju 8. ožujka, članovi HKLD-a sudjelovali su na misnom slavlju u šibenskoj katedrali sv. Jakova. Misu je predvodio šibenski biskup mons. Tomislav Rogić. U uvodnom dijelu homilije kazao je kako je ovo misno slavlje prigoda da se svim nazočnim liječnicima zahvali za sve što kao liječnici čine na spašavanju života, pomoći u patnji i liječenju bolesti, trudeći se uvijek svemu pristupiti kao Kristovi vjernici – katolički liječnici.

U homiliji biskup Rogić podsjetio je kako se u vremenu korizme cijela Crkva priprema za proslavu otajstva muke, smrti i uskrsnuća Isusa Krista. Vjernici su, rekao je, pozvani poput Samarijanke iz Evanđelja susresti Krista, upoznati ga i priznati kao Spasitelja svijeta. Govoreći o biblijskom izvještaju iz Staroga zavjeta, biskup je podsjetio na put Izraelaca kroz pustinju prema Obećanoj zemlji. Iako ih je Bog izbavio iz egipatskog ropstva i vodio čudesima, narod je u pustinji posumnjao i počeo prigovarati kada su ostali bez vode. Bog je tada, po Mojsiju, učinio novo čudo – iz stijene je potekla voda koja je spasila narod od žeđi. Taj događaj, istaknuo je biskup, pokazuje da ljudima često ne nedostaje samo materijalnih dobara nego ponajprije vjere.

U središtu evanđeoske poruke nalazi se susret Isusa i Samarijanke na zdencu. Biskup Rogić istaknuo je kako Samarijanka predstavlja svakog čovjeka koji traži smisao i puninu života. Isus joj otkriva da postoji „voda živa“ koja zauvijek gasi nutarnju žeđ – a to je Božja milost i život s Bogom. Samarijanka, nakon što prepoznaje Mesiju, odlazi u svoj grad i svjedoči drugima da je susrela Spasitelja. Biskup je poručio kako su i kršćani pozvani živjeti tu spoznaju, jer su krštenjem postali djeca Božja, prijatelji Božji i živi udovi Crkve. Posebno je naglasio da korizma predstavlja vrijeme preispitivanja vlastite vjere. Vjernici su pozvani zapitati se koliko u životnim teškoćama doista traže Boga i oslanjaju se na vjeru. „Je li vjera u našem životu poput Mojsijeva štapa kojim se udara o stijenu pustinje života da iz nje poteče voda?“ upitao je biskup. Biskup Rogić zaključio je kako je cilj korizmenog vremena obnoviti svijest o vlastitom krštenju i produbiti vjernost Bogu, kako bi iz vjerničkog života ponovno potekli „izvori žive vode“ koji vode u vječnost.

Foto: HKLD i Šibenska biskupija