131 minuta koje su promijenile Šibenik: Od prve sirene do tenkova na mostu

Šibenčani su se prije 35 godina probudili u gradu kojem se rat ubrzano približavao, a do večeri su se neprijateljski tenkovi našli na samom ulazu u grad. Bio je 16. rujna 1991., prvi dan Bitke za Šibenik, odnosno Rujanskog rata, jedne od ključnih bitaka prve ratne godine.

Napad su predvodile snage 9. kninskog korpusa JNA, ojačane oklopnim snagama i postrojbama teritorijalne obrane pobunjenih Srba. Cilj prodora bio je izlazak na obalu na šibenskom području i povezivanje sa snagama JNA u gradu, čime bi Hrvatska na tom području praktički bila presječena.

Prvi znakovi onoga što slijedi pojavili su se još tijekom jutra 16. rujna. Ratni brodovi Jugoslavenske ratne mornarice počeli su blokadu šibenske luke, dok su poslijepodne stizale informacije o pokretanju oklopno-mehaniziranih snaga iz pravca Knina prema Oklaju te iz Čiste Male prema Gaćelezima. Snage JNA napale su Oklaj, Siverić i Drniš te zauzele Gaćeleze, nakon čega su iz Šibenika prema ugroženom području upućene dvije skupine specijalne policije.

Jedna se zbog velike nadmoći protivnika povukla prema Vodicama, dok je druga krenula prema Šibenskom mostu i ondje zajedno s pripadnicima 113. brigade zauzela položaje. Neprijateljske snage približavale su se mostu, a branitelji su s obje njegove strane postavljali protutenkovske prepreke i mine.

U 17.57 sati u Šibeniku je oglašena opća opasnost, u 18.48 oglašena je za Vodice, a tri minute poslije i za područje cijele tadašnje Općine Šibenik. U međuvremenu su oklopne snage JNA nastavile napredovanje preko Zatona prema mostu i Jadranskoj magistrali.

Prvi ozbiljniji sukob oko mosta počeo je nešto prije 20 sati, kada je pripadnik 113. brigade dvjema tromblonskim minama uništio tenk T-55. Uslijedili su napadi na Šibenik, Srimu, Zlarin i Prvić, dok su se u obranu uključivali i vodički branitelji koji su krenuli prema Vodospremi, Srimskoj lokvi i magistrali.

U 20.08 sati tenkovi JNA stigli su na Šibenski most. Od prvog zvuka sirena u Šibeniku do njihova dolaska na most prošla je samo 131 minuta.

Situacija je bila iznimno teška i na moru. Topnička bitnica na Žirju dobila je zapovijed za djelovanje prema brodovima JNA, a jedan je brod pogođen, nakon čega su se ostali udaljili prema Visu i izvan dometa topova. Već prvoga dana postalo je jasno koliko će upravo topništvo sa Žirja biti važno za obranu Šibenika.

Šibenik napadnut sa svih strana

Drugog dana, 17. rujna, napadi su postali još snažniji. Grad je gađan sa Šibenskog mosta, iz vojarni JNA, s ratnih brodova i iz zraka, dok se topnička bitnica sa Žirja snažno uključila u borbu. Istodobno su hrvatske snage preuzimale važne vojne objekte i dolazile do prijeko potrebnog naoružanja.

Taj dan donio je i pogibiju Marinka Karduma, pripadnika Specijalne policije, koji je stradao kod Šibenskog mosta pokušavajući djelovati protiv neprijateljskog oklopa.

Borbe su se 18. rujna dodatno intenzivirale. Zabilježena su 73 zračna napada na grad i topničke položaje na Žirju i Zečevu, a na meti su bili i civilni objekti. Pogođena je i šibenska katedrala sv. Jakova. Prema Vodicama je istodobno krenula oklopna kolona, no daljnji prodor nije uspio, a dio snaga povukao se prema Zatonu.

Od obrane grada do preokreta

Kako su dani prolazili, odnos snaga počeo se mijenjati. Hrvatske snage zauzimale su vojne objekte i dolazile do teškog naoružanja koje im je na početku bitke nedostajalo, dok se obrana učvršćivala na području mosta, magistrale i drniškog zaleđa.

Posebno važan bio je Remontni zavod u Mandalini, gdje je preuzeto 19 brodova Jugoslavenske ratne mornarice, dok je u luci Kulina preuzeto još 15. Ukupno 34 vojna broda poslije će predstavljati važan dio jezgre Hrvatske ratne mornarice.

Na drniškom pravcu hrvatske snage uspjele su stabilizirati obranu i spriječiti daljnji prodor oklopnih snaga prema Šibeniku, dok su preuzete obalne topničke bitnice omogućile razbijanje pomorske blokade i sigurnije prebacivanje ljudi, oružja i opreme morskim putem.

'Obadva, obadva, oba su pala!'

U završnici Rujanskog rata nastala je i jedna od najpoznatijih snimki Domovinskog rata. Kamera snimatelja Ivice Bilana zabilježila je branitelja Filipa Gaćinu i njegov povik:

– Obadva, obadva, oba su pala!

Tih nekoliko riječi postalo je jedan od simbola obrane Šibenika i hrvatskog otpora u prvoj ratnoj godini. Službena šibenska kronologija rušenje dvaju zrakoplova JNA smješta 21. rujna, premda se pojedini povijesni izvori razlikuju u preciznom datiranju i okolnostima zračnih gubitaka tijekom tih dana.

Do tada se situacija oko Šibenskog mosta već značajno promijenila. Hrvatsko topništvo nastavilo je djelovati prema položajima JNA oko mosta i magistrale, dok su se oklopne snage postupno povlačile prema Gaćelezima.

Šibenski most 22. rujna u 12 sati ponovno je bio pod hrvatskom kontrolom. Samo šest dana nakon što su na njega stigli tenkovi JNA, branitelji su ponovno kontrolirali jednu od strateški najvažnijih točaka na prilazu Šibeniku.

Dan poslije, 23. rujna u 11.27 sati, Šibenikom su ponovno odjeknule sirene. Ovaj put nisu stanovnike slale u skloništa, nego su označile prestanak opće opasnosti i završetak sedam dana tijekom kojih se odlučivalo o sudbini grada.

Rujanski rat ostavio je teške posljedice, a tijekom borbi oštećeni su brojni stambeni, gospodarski i kulturni objekti, među njima i katedrala sv. Jakova. Šibenik je ipak obranjen, prodor prema obali zaustavljen je, pomorska blokada razbijena, a Šibenski most vraćen pod hrvatsku kontrolu.

Grad koji je 16. rujna navečer gledao tenkove JNA na svom mostu samo nekoliko dana poslije ponovno je kontrolirao tu strateški važnu točku. Sve je počelo 16. rujna 1991. u 17.57 sati, zvukom sirena nad Šibenikom. Do dolaska tenkova na most prošla je samo 131 minuta, a trebalo je manje od sedam dana da se situacija potpuno preokrene.

Pogledajte galeriju arhivskih fotografija u nastavku.