OBJAVA: 13.05.2014, 13:59h   •   IZMJENA: 13.05.2014, 15:01h   komentara   •     ISPIŠI

Uz Dan Šibensko-kninske županije

Župan Goran Pauk: Turizam da, ali trebamo i 'živi TLM'


PIŠE Ksenija Bilan
13.05.2014, 13:59h

Goran Pauk je pri kraju prve godine svog novog mandata na čelu Županije, ali tu dužnost obavlja još od 2006. godine no kaže da je od 2009. godine sve teže biti političar. - Došla je kriza u kojoj je Hrvatska, a tako i Šibensko kninska županija još duboko, tako da se teško živi, a to deprimira – kaže u razgovoru za ŠibenikIN župan Pauk

 

 

 

Uoči lanjskih lokalnih izbora najavili ste nastavak kontinuiteta za Šibensko kninsku županiju kojeg ste započeli prije osam godina. Možete li danas reći da ste zadovoljni?

- Baš i ne, vremena su teška, a obećanja koja date moraju biti stvarna jer to ljudi očekuju. S jedne strane želimo razvoj, decentralizaciju, a s druge strane se županije kao regionalne samouprave dovode u pitanje. Najavljuje se regionalizacija, ali ništa se jasno ne zna pa tako u Narodnim novinama osvane odluka da Hrvatska nema više tri statističke regije nego dvije a to je u demokratskom društvu neprihvatljivo. Svi mi, župani smo i subjektivni, to jest donekle normalno ali županije funkcioniraju, želimo da bude još bolje, a najavljuje se regionalizacija koja bi to, navodno, trebala raditi bolje. Nitko, međutim, ne zna kako, a to stvarno nije normalno.

Često se polemizira s pozicijom Šibensko kninske županije u odnosu na druge, oporba kaže pri dnu smo, vlast u gornjoj smo polovici. Gdje smo zapravo?

- Po svim pokazateljima, BDP-u i drugim koeficijentima, u prvoj polovici hrvatskih županija. Činjenica jest da smo od jadranskih županija s Ličko senjskom lošiji, ali to su male razlike, ništa značajno. I danas se osjeća koliko nas je rat unazadovao ali nikako nismo zaostali.

Jedno od najčešćih kapitalnih obećanja je cesta Šibenik-Drniš-Knin-granica s BIH. Jeli to naš najveći infrastrukturni problem?

- Ne, jer cesta, odnosno veza postoji, kakva god da je. Što se tiče prometnica uopće, mi nismo ocijenjeni loše, dapače. Možemo govoriti o njihovom stanju, koje je bolje ili lošije ali ih imamo. Brza cesta do Knina je da tako kažem 'gospodarskija' od sadašnje jer bi sigurno olakšavala odnosno ubrzavala prometnu komunikaciju, ali nemojmo zaboraviti da je to državni, rekao bih i europski projekt i da ga mi ne možemo, niti ćemo sami raditi. No, da je treba napraviti to je nesporno, ona je prioritet ali ne ovisi o nama.

Vi ste često isticali da turizam nije grana na koju se isključivo treba fokusirati te da se zalažete za reindustrijalizaciju.

- Turizam nas spašava i treba ga dalje razvijati kao što uostalom i radimo, ali uz njega trebamo 'živi TLM', da tako kažem. Jednostavno, moramo imati proizvodnju, kakva je moguća i njegovati je, koliko je moguće s pozicije politike. Nostalgičan sam prema radu u četiri smjene u Poliplastu, u kojem sam bio direktor, jer je to ona, prava, opipljiva proizvodnja od koje se, u konačnici, živi. Turizam svakako da, ali još uvijek smo na prirodnim ljepotama iako se trudimo obogatiti ponudu i razvijati ga dalje.

Kroz sve godine mandata, pokušavate pokrenuti poljoprivredu, kroz poticaje, sadnice. Kakavi su rezultati?

- Nije intenzivna jer nismo ni takav kraj, ali nam može pomoći jer mi imamo idealne preduvjete. S jedne strane, turizam, iznajmljivači, s druge strane proizvođači, a to je lako spojiti i polako se prepoznaje. Radimo na zaštiti naših proizvoda, da cijela stvar bude još ozbiljnija i to je također posao koji predstoji.

Navodnjavanje, primjerice, Petrovog ili Donjeg Polja također je tema o kojoj se godinama govori. Gdje smo stigli?

- Teška tema, koja traje. Naš plan nije bio uzeti vodu iz Krke nego je pronaći, a tu onda nastupa struka koja zna pogriješiti i griješila je u određivanju mjesta gdje bušiti. Voda je nađena, ali ne u količinama koje su potrebne za navodnjavanje poljoprivrednih površina ili je ljeti nestaje. To su veliki projekti, a konkretno u Donjem Polju gdje su veliki nasadi vinograda koristit će se podzemne vode, kaptaža Ribnika ali i voda iz cijevi, kad su one pune, a ne treba tolika količina pa se voda može prelijevati u mini akumulacija. U svakom slučaju, o navodnjavanju će se još govoriti i sigurno ništa od toga u slijedeće dvije, tri godine.

Koliko je Šibensko kninska županija iskoristila europskog novca za svoje projekte?

- Najprije da pojasnimo da se još uvijek koristimo predpristupnim fondovima jer država nije odradila svoje tako da iz strukturnih fondova na koje, kao članica, imamo pravo, nismo povukli ni jedan euro. A nećemo biti spremni ni do sredine ili kraja slijedeće godine jer nismo potpisali Partnerski ugovor s EU niti smo donijeli Strategiju razvoja niti operativne, sedmogodišnje programe. To, naravno, znači da ni Županija još ne može računati na ta sredstva, a kad je riječ o predpristupnim fondovima, od 2006. godine povukli smo oko 40 milijuna eura. Navest ću i primjer Bikarca, projekta koji se odlično razvijao a zbog prepucavanja u prošlom mandatu, treba li ili ne posebna tvrtka izgubili smo puno vremena i sad se samo mogu nadati da će sve biti gotovo do kraja 2016. godine, na što smo se obvezali, a još je strašno puno posla.

- U zadnje vrijeme često prozivate Vladu, odnosno državnu vlast koja je različita opcija od Vaše. Jeli to u funkciji predstojećih EU izbora pa se bliže i naši, parlamentarni?

- Naravno da se u vrijeme izbora, govori o izbornim temama, ali realno govoreći, sami daju povod zato. Ljudi žele živjeti bolje danas, ne žele čekati, a mi živimo loše iako smo neke stvari mogli i morali brže i bolje. Nema ideja, a stvari se pogoršavaju. To stvarno deprimira!

 

 

 

Komentari na članak:


NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove portala ŠIBENIK.IN. Portal ŠIBENIK.IN zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara portal ŠIBENIK.IN nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila.

  PRETHODNI ČLANAK

SLJEDEĆI ČLANAK