U Hrvatskoj je tijekom 2025. godine pravomoćno razvedeno 5.674 brakova, čak 713 više nego godinu ranije. Porast od 14,4 posto posebno je izražen u Šibensko-kninskoj županiji, gdje je broj razvoda skočio s 43 na 80, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku, obuhvaćeni i novim izdanjem publikacije „Hrvatska u brojkama 2026.”.
Dok je na nacionalnoj razini broj razvoda porastao za nešto više od 14 posto, u Šibensko-kninskoj županiji povećanje iznosi čak 86 posto. Istodobno je broj sklopljenih brakova u županiji pao s 418 u 2024. na 393 u 2025. godini.
Na razini Hrvatske lani je sklopljeno 17.270 brakova, samo 64 više nego godinu ranije. Broj razvoda rastao je znatno brže, pa je na tisuću sklopljenih brakova zabilježeno 328,5 pravomoćnih razvoda.
To, međutim, ne znači da se raspao svaki treći brak sklopljen prošle godine. Riječ je o usporedbi ukupnog broja vjenčanja i razvoda u istoj kalendarskoj godini, pri čemu se razvodi uglavnom odnose na brakove sklopljene ranijih godina.
Najviše razvoda u Šibeniku
U Šibensko-kninskoj županiji tijekom 2025. sklopljena su 393 braka, a razvedeno ih je 80.
Najviše razvoda zabilježeno je u Šibeniku, njih 42, uz 157 sklopljenih brakova. U Kninu je sklopljeno 47 brakova, a razvedeno 12, dok su u Vodicama zabilježena 43 vjenčanja i deset razvoda.
U Drnišu je tijekom godine sklopljeno 29 brakova, a pravomoćno su razvedena tri.
Podaci za cijelu županiju pokazuju i da se broj razvoda znatno promijenio tijekom posljednjih nekoliko godina. U 2021. zabilježena su 83 razvoda, godinu poslije 41, a u 2023. samo 25. U 2024. broj je porastao na 43, da bi u 2025. dosegnuo 80.
Iako je riječ o velikom godišnjem povećanju, broj razvoda u županiji još je nešto manji nego 2021. godine. Zbog toga se na temelju samo jedne godine ne može zaključiti da je riječ o trajnom trendu.
U Hrvatskoj više stanovnika, ali sve starije stanovništvo
Nova publikacija DZS-a donosi i druge demografske pokazatelje. Hrvatska je sredinom 2025. imala 3.874.993 stanovnika, odnosno 8.760 više nego godinu ranije.
Unatoč tome, prirodni prirast ostao je negativan. Tijekom 2025. rođeno je 32.479 djece, a umrlo 50.007 osoba, što znači da je broj umrlih bio veći od broja rođenih za 17.528.
Ukupan broj stanovnika povećao se zahvaljujući pozitivnom migracijskom saldu. U Hrvatsku se iz inozemstva doselilo 56.665 osoba, dok ih je odselilo 37.485.
Šibensko-kninska županija istodobno se suočava s izraženim starenjem stanovništva. Prema procjenama DZS-a, čak 28,8 posto stanovnika županije ima 65 ili više godina, što je najveći udio među hrvatskim županijama.
Podaci tako pokazuju nekoliko različitih demografskih kretanja: Hrvatska ima nešto više stanovnika, ali i dalje bilježi više umrlih nego rođenih, dok je broj pravomoćno razvedenih brakova u posljednjoj godini osjetno porastao.
