OBJAVA: 04.05.2019, 08:52h   •   IZMJENA: 04.05.2019, 11:57h   komentara   •     ISPIŠI

Intervju

Ankica Mamić, PR stručnjakinja: Ako se centar Šibenika pretvori u Airbnb resort, to će ubiti grad


  Ankica Mamić / Pixsell Ankica Mamić, PR stručnjakinja: Ako se centar Šibenika pretvori u Airbnb resort, to će ubiti grad
PIŠE Šibenik IN
04.05.2019, 08:52h

Priznati svjetski turistički stručnjaci iz Barcelone, Jeruzalema, Istanbula, Venecije i drugih jakih turističkih središta okupili su se u Šibeniku na međunarodnoj stručno-znanstvenoj konferenciji 'Proceed with Care-Living with Tourism', koja danas završava posljednjom serijom predavanja u šibenskom kazalištu. Konferenciju su organizirali Nacionalna udruga za interdisciplinarno djelovanje na području baštine i turizma i organizacijski partneri Juračić i Skorup Arhitekti / Aries d.o.o., agencija IMC – Integralni marketing i komunikacije d.o.o. i Muze d.o.o. –savjetovanje i upravljanje u kulturi i turizmu.

 

 

 

Središnja tema konferencije ‘Proceed with Care’ je pitanje rastućeg konflikta između prekomjernog turizma te zaštite kulturnog okruženja, povijesnih gradova, spomenika i lokaliteta, osobito onih koji su uvršteni na Popis svjetske baštine UNESCO-a.

Čitava ideja ove konferencije se rodila nakon što je agencija IMC bila angažirana na projektu „Nepoznata Krka“, europskom projektu kojemu je cilj bio da se riješi prekomjerna posjećenost na Skradinskom buku, da se ljude disperzira po području Nacionalnog parka.

- Krka je prvi nacionalni park koji je na UNESCO-va upozorenja reagirao na način da su uveli kontrolu posjetitelja. Tada se rodila ideja o ovoj konferenciji – rekla nam je Ankica Mamić, PR veteranka koja je najzaslužnija što je ovaj skup uglednih stručnjaka održan u Šibeniku.

Dakle, prekomjerni turizam kontra očuvanja starih gradova. Je li to već posto problem ili će tek postati?

To je definitivno problem, ali bih rekla da se ovdje ne radi samo o prekomjernom turizmu, nego o upravljanju turizmom. Postoje lokacije na kojima je manjak posjetitelja, a gdje je lokalna zajednica izuzetno zainteresirana da turisti dođu.

Pa kako sada ograničiti broj turista u Šibeniku kada je to skoro pa jedina zdrava gospodarska grana?

Ta nastojanja o očuvanju baštine i prirode se ne smiju gledati samo kroz ograničenje broja turista, treba se gledati kako adekvatno upravljati prometom turista. Šibenik na sreću još nije u toj fazi, ali Dubrovnik ima ekstremnu zagušenost kruzerima, što donosi mnoge probleme, a istodobno u Konavlima nema nikoga, tamo ne postoji sadržaji koji bi se mogli ponuditi gostima. Ideja ove konferencije je da se taj problem atribuira interdisciplinarno, kroz različite profesije, da se problem prvo definira, jer je na svakoj lokaciji drugačiji, i da ga se onda adresira adekvatnim alatima. U zadnja dva dana smo čuli fantastične prezentacije i meni je strašno žao da nitko od turističkih djelatnika nije smatrao potrebnim ovdje doći, uključujući i vaše lokalne, budući da su ovdje ponuđena rješenja za koje inače morate ponuditi velike novce da biste ih dobili.

Nitko se od njih nije pojavio?

Nažalost, iz turističkog sektora - nitko.

A uredno su pozvani?

Svi su bili pozvani. Međutim, moram pohvaliti gradonačelnika Burića, gradsku upravu i Nacionalni park Krka. Od njih smo odmah prepoznati i imamo njihovu podršku.

Koji su glavni problemi ovdašnjeg turizma?

Problem hrvatske turističke strategije je da se istom strategijom ne mogu pokriti problemi Baranje i Šibenika. To su potpuno različiti problemi, a sva istraživanja i studije pokazuju da Hrvatska ima oversezonalnost u dva ljetna mjeseca, jer smo globalno prepoznati kao sunce-plaža-more destinacija. Imamo enorman broj posjetitelja po glavi stanovnika u srpnju i kolovozu, dok u ostatku godine smo bitno ispod europskog prosjeka. To znači da nismo razvili dodatne sadržaje koje bi privukli ljude i u drugim mjesecima.

Konferencija 'Proceed with Care' u šibenskom kazalištu / ŠibenikIN

To famozno 'produljenje sezone' je naša dugogodišnja mantra, zašto se to ne događa?

Ne događa se, jer nitko po tom pitanju ništa ne radi. Dakle nije stvar u strategijama, nego u tome da te strategije treba harmonizirati između jako puno dionika. I onda kad se harmoniziraju, tada početi s njihovom primjenom. Ne može se računati na 365 dana turizma, što je mantra Hrvatske turističke zajednice, ako recimo na Rabu u ožujku, kad sam tamo bila iz privatnih razloga, ne radi nijedan restoran. Koji će turist nakon toga više ikad doći na bilo koji hrvatski otok u trećem mjesecu? Problem je kompleksan, tu su i porezne politike koje favoriziraju iznajmljivanje apartmana nauštrb hotelskog poslovanja. Kad pretvorite centar grada u Airbnb destinaciju, gubite lokalno stanovništvo, a kad njega izgubite, onda gubite i iskustvo posjeta. Ljudi dolaze u turizam da bi doživjeli neko novo iskustvo. Ako nema lokalnog stanovništva, ako nema pekare, ako nemate gdje kupiti mlijeko, to zapravo postaje resort koji je ubio grad. Šibenik je bio moj prvi izbor za ovu konferenciju, jer mi se čini da je ovaj grad upravo sada na raskršću. Šibenik je dugo godina bio neželjena točka između razvijenih Splita i Zadra, što je potpuno neprirodno. Evo sad imate dva UNESCO-va spomenika, kao i dva nacionalna parka, i samo po tome bi Šibenik trebao biti jedna od najpoželjnijih destinacija.

Kako Šibeniku ide vlastito brendiranje?

Za katedralu i tvrđavu sv. Nikole se zna, jer su postale spomenici UNESCO-a, pa UNESCO-va komunikacija ta dva spomenika pozicionira. Međutim, za brendiranje grada to nije dovoljno. Da biste brendirali grad morate imati osnovnu ideju o tome što su te vrijednosti koje se ovdje najlakše vide i ono što je ključna stvar u Šibeniku, kao i u svakoj destinaciji, jest da ta poruka bude autentična. Nikad ne možete izmišljenu ili lažnu poruku zadržati i pretvoriti u brend. Ja sam već bila predlagala da se Šibenik brendira kao „raspjevano srce Dalmacije“, jer je stvarno u srcu Dalmacije, a i poznat je po vrhunskim pjevačima. To možda nije međunarodno vidljivo, ali već sam Festival šansona bi trebalo internacionalizirati i to bi sigurno bila jedan od mogućih smjernica brendiranja. No, sigurno ne i jedina.

MI još nismo sigurno ni kako brendirati čitavu državu. Predsjednica je nedavno oformila radnu skupinu koja bi to trebala osmisliti…

Činjenica da je predsjednica oformila radnu skupinu je dobra, ali čini mi se da je metodologija kriva. Jer kad skupite pedeset ljudi u radnu skupinu... ma poznata je ona – kad ne želiš riješiti problem, osnuj komisiju. Ideja je, međutim, kao takva dobra, mislim da je to Hrvatskoj apsolutno potrebno, potrebna joj je i komunikacijska strategija, a ne samo strategija brendiranja. Ali brend je ono što je svima vidljivo. Nedavno nam je tu bila ova kineska delegacija, koja je dočekana sa svim mogućim počastima, a njihov premijer je u govoru adresirao zapravo hrvatske brendove, spomenuo je naše nogometaše te našu kulturnu i povijesnu baštinu. Mislim da je rješenje harmonizacija toga svega s recentnim događajima. Serija „Game of Thrones“ koja je snimana kod nas, u komunikaciji naših turističkih zajednica ostala je potpuno neprimijećena.

U PR biznisu ste od devedesetih dok taj pojam još nije ni bio u širokoj upotrebi. Koliko se toga promijenilo do danas u odnosima s javnošću?

Kad sam ja to počela raditi, mene su moji klijenti pitali - a što bi vi to nama radili. PR-ovci moje generacije su više-manje svi dolazili iz oglašavanja. Sve se od tada promijenilo, ali ne baš sve nabolje. Ono što je i dalje problem jest taj komunikacijski miks koji u nas još nije adekvatno postavljen.

 

 

 

Komentari na članak:


NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove portala ŠIBENIK.IN. Portal ŠIBENIK.IN zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara portal ŠIBENIK.IN nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila.

  PRETHODNI ČLANAK

SLJEDEĆI ČLANAK