Direktor Čempresa imao ideju za obnovu partizanske spomen-kosturnice na Kvanju, udruzi antifašista nije se svidjela

- Svi se slažemo da gradsko komunalno poduzeće vrlo dobro radi svoj posao i da su pristojno uredili sva gradska groblja. Ali kada dođemo na Kvanj, u oči bode loše stanje spomen-kosturnice poginulim šibenskim partizanskim borcima. Stanje kamenih ploča iznad kripte je jako loše i prijeti sigurnosti građana prilikom postavljanja cvijeća u paljenja svijeća. Cijeli prostor oko spomen-kosturnice u jako je lošem stanju, izgleda ružno. Još je ružnije kako se kao zajednica odnosimo prema posmrtnim ostacima onih koji su dali svoje živote da bi danas Šibenik bio u sastavu Republike Hrvatske – kazao je u uvodu mladi SDP-ovac, a onda uputio pitanje gradskoj vlasti i Čempresima:

-Kada mislite primjereno i na dostojan način urediti spomen-kosturnicu poginulim partizanskim borcima te okolni prostor?

U ime ovih prvih odgovor mu je dao gradonačelnik Željko Burić.

-Umjesto da se Udruga antifašista bavi trivijalnom stvarima predlažem im da stupe u kontakt s direktorom Čempresa, konstruktivno sudjeluju oko obnove spomenika i ako rješenje bude suvislo, prihvatljivo, nemam ništa protiv da se pristupi uređenju – kazao je Burić.

Nešto širi, konkretniji odgovor dao je direktor Čempresa Joško Vuković.

-Spomen-kosturnica jedino je grobno mjesto takve vrste na Kvanju kojem nije riješen pravni status, uopće ne znamo tko je vlasnik, odnosno korisnik spomen-kosturnice. Jeli to Grad, je li Udruga antifašista ili netko treći uistinu ne znam. Čempresi nisu vlasnici niti jedne grobnice pa tako niti spomen-kosturnice.

Nadalje, obzirom da su oči uprte u Čemprese koji upravlja grobljem, a spomen-kosturnica je grobnica oko 220 Šibenčana koji su poginuli u Drugom svjetskom ratu, iz tog nekog pijeteta, ali i zbog vizure Kvanja koji j uređen, meni osobno bode u oči stanje kosturnice. Razmišljao sam na koji način osigurati sredstva, da se barem onaj prednji, najvidljiviji dio uredi – kazao je Vuković i onda iznio svoju ideju.

-Sad ovdje javno kažem, pozvao sam gospodina Zorana Restovića i Petra Mišuru (predsjednik i potpredsjednik Zajednice udruga boraca i antifašista šibensko-kninske županije, op.a.) na Kvanj kazavši im da imam ideju kako bezbolno osigurati sredstva da obnovimo pročelje spomen-kosturnice. Predložio sam im izgradnju dva zida za kazete za urne, s jedne i druge strane, dakle s neometanim  pristupom kosturnici, a ono što bi Čempresi uprihodovali od prodaja kazeta uložilo bi se u obnovu pročelja spomen-kosturnice, pločnika. Gospodin Restović kazao je, međutim, da to ne dolazi u obzir. I meni su ruke vezane. Ali, ta ideja je i dalje otvorena. U svakom slučaju, netko to mora platiti – kazao je direktor Čempresa.

A dok se oni ne dogovore, partizanska kosturnica ostaje takva kakva je.