Hrvatska planira uspostaviti nacionalni Registar malih kućnih ložišta u kojem će se evidentirati uređaji za grijanje, vrste goriva i njihova emisijska svojstva. Iako još nije poznato hoće li građani morati sami prijavljivati svoje peći i kamine, zanimljivo je da je Grad Šibenik još 2018. godine propisao vođenje digitalnog registra dimnjaka i uređaja za loženje.
Novi državni registar, nazvan ReMaL, uspostavljat će se u sklopu europskog projekta LIFE Slovenia SupAIR, u kojem Hrvatska sudjeluje putem Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije. Projekt bi trebao trajati od 2027. do 2034. godine, a cilj mu je prikupiti preciznije podatke o onečišćenju zraka koje nastaje tijekom grijanja kućanstava.
U registru će se prikupljati podaci o uređajima za grijanje, gorivima koja koriste te njihovim emisijskim karakteristikama. Ministarstvo očekuje da će takva evidencija omogućiti bolje procjene onečišćenja, posebno lebdećim česticama PM2,5, koje zbog svoje veličine mogu prodrijeti duboko u dišni sustav.
Šibenik još 2018. propisao digitalni registar
Zanimljivo je da je Gradsko vijeće Šibenika još u rujnu 2018. donijelo Odluku o obavljanju dimnjačarskih poslova kojom je predviđeno elektroničko evidentiranje dimovodnih objekata i uređaja za loženje.
Prema članku 24. te odluke, dimnjačarski stručni nalaz mora sadržavati adresu objekta, podatke o korisniku, broj uređaja za loženje, informaciju jesu li u uporabi, vrstu goriva te podatke o obavljenim kontrolama i čišćenju.
Članak 27. dodatno propisuje da ovlašteni dimnjačar u digitalnom obliku vodi registar dimovodnih objekata i uređaja za loženje, a podatke o obavljenim pregledima mora unijeti najkasnije 30 dana nakon obilaska terena.
To znači da je Šibenik već prije osam godina predvidio prikupljanje dijela podataka koje bi trebao sadržavati novi nacionalni registar. Međutim, zasad nije poznato koliko je postojeća lokalna evidencija potpuna niti hoće li se njezini podaci moći izravno koristiti u budućem državnom sustavu.
Mala ložišta najveći izvor emisija sitnih čestica u županiji
Potrebu za preciznijim praćenjem kućnih ložišta potvrđuju i podaci iz Programa zaštite okoliša Grada Šibenika za razdoblje od 2023. do 2027. godine.
Prema analizi emisija na području Šibensko-kninske županije za 2019. godinu, upravo su mala ložišta bila najveći izvor lebdećih čestica PM10 i PM2,5, dok je industrija bila drugi najveći izvor tih emisija.
Mala ložišta prednjačila su i u emisijama ugljikova monoksida, policikličkih aromatskih ugljikovodika i kadmija, dok su cestovni i brodski promet bili glavni izvori dušikovih oksida.
Riječ je o procjenama količine ispuštenih onečišćujućih tvari, a ne o izmjerenim koncentracijama u zraku. Podaci se odnose na 2019. godinu i ne predstavljaju nužno današnje stanje.
Hoće li građani morati prijavljivati svoje peći?
To je pitanje na koje Ministarstvo zasad nije ponudilo konkretan odgovor. Još nije poznato hoće li vlasnici kuća i stanova morati sami prijavljivati peći, kamine i kotlove, hoće li podatke prikupljati dimnjačari ili će se preuzimati iz postojećih lokalnih evidencija.
Nisu najavljeni ni dodatni troškovi za građane, posebne naknade ili kazne povezane s novim registrom. Razdoblje od 2027. do 2034. odnosi se na trajanje projekta, a ne na rok u kojem bi građani trebali prijaviti svoje uređaje.
Hrvatska će pri uspostavi registra koristiti iskustva Slovenije, koja već ima razvijen sustav evidentiranja kućnih ložišta. Ondje podatke o uređajima i obavljenim pregledima unose ovlašteni dimnjačari, no još nije potvrđeno hoće li Hrvatska preuzeti isti model.
U sklopu projekta predviđene su i edukacije dimnjačara, stručnih službi te predstavnika gradova i općina.
Za građane Šibenika i ostatka županije zasad nema najavljenih novih obveza povezanih s budućim registrom, dok postojeće obveze redovitih dimnjačarskih pregleda ostaju na snazi.
