OBJAVA: 13.04.2019, 08:28h   •   IZMJENA: 13.04.2019, 08:49h   komentara   •     ISPIŠI

Ministarstvo u šoku

Dvije milijarde kuna od države umjesto na projekte potrošili na povećanje plaća: Evo kakva je situacija u Šibeniku i Primoštenu

Jedinice lokalne samouprave prošlu su godinu završile u suficitu od gotovo 2 milijarde kuna jer se država u potpunosti odrekla prihoda od poreza na dohodak, no kako neslužbeno doznaje Jutarnji, umjesto da su taj novac utrošile na investicije, sufinanciranje fondova EU ili smanjile porezno opterećenje građana, velik dio njih povećao je plaće i broj zaposlenih.


  Ilustracija/ŠibenikIN Dvije milijarde kuna od države umjesto na projekte potrošili na povećanje plaća: Evo kakva je situacija u Šibeniku i Primoštenu
PIŠE Š.I.
13.04.2019, 08:28h

Kako javlja Jutarnji, plaće su rasle i u većini općina, s nekim izuzecima, poput, primjerice bogatog Primoštena, na čijem je čelu nezavisni načelnik Stipe Petrina, koji je unatoč povećanju prihoda za čak 8 milijuna kuna rashode za plaće ostavio na istoj razini, od 1,3 milijuna kuna. Smanjio je i ukupne rashode za više od 4 milijuna kuna.

Grad Šibenik imao je 3 milijuna kuna više rashoda, s time da su to povećanje imali zbog programa javnih radova i isplate božićnica.

Iako Ministarstvo financija još prikuplja financijska izvješća, pa shodno tome Jutarnjem nisu mogli reći koliko je povećana ukupna svota za plaće lokalnih činovnika, informaciju im je potvrdilo nam nekoliko sugovornika iz različitih ministarstava, ali i iz lokalne samouprave.

Neslužbene informacije koje su dobili, a koje nisu još potpune, govore da je broj zaposlenih u JLS-ima za oko 200 veći u odnosu na 2017. Na kraju 2017. ukupan broj službenika i namještenika bio je 13.744, a od tog broja samo ih je u Gradu Zagrebu gotovo 3000.

U Ministarstvu financija ostali su nemalo iznenađeni i šokirani kada su nakon preliminarnih rezultata financijskih izvješća shvatili da su gradovi, općine, a manje i županije, umjesto na investicije, dio novca kojeg se država odrekla potrošili na plaće. O kojem se iznosu radi, nije još poznato.

I dok je, s jedne strane, Vlada u poreznim izmjenama rasteretila građane i poduzetnike za 6,3 milijarde kuna, jedinice lokalne samouprave, unatoč povećanim prihodima i značajnom suficitu ne planiraju smanjenja niti ukidanje prireza, a sada vidimo da s druge strane povećavaju trošak za plaće kao i broj zaposlenih.

Tako je, primjerice, Grad Senj, na čijem je čelu HDZ-ovac Sanjin Rukavina, povećao rashode za zaposlene čak za trećinu - u 2017. trošili su 7,8 milijuna kuna na plaće, a prošle godine čak 10,3 milijuna kuna, što znači da je došlo do značajnijeg povećanja broja zaposlenih. Povećane rashode za plaće bilježi i Split, kojem je na čelu HDZ-ovac Andro Krstulović Opara, i to za 11,7 posto, pa su tako lani potrošili 66,6 milijuna kuna na zaposlene.

U Gradu Zadru bilježe povećanje rashoda za zaposlene od 4,14 posto - u 2017. na njih su potrošili 166,5 milijuna kuna, a u prošloj godini 173,4 milijuna. Rijeka je povećala rashode za 2,4 posto, na 66,1 milijun kuna, Slavonski Brod troši 1,5 milijuna kuna više, Karlovac 1,2 milijuna kuna više, 

Dubrovnik je, pak, povećao rashode za plaće za čak 15,3 posto u odnosu na 2017. pa tako sada troše gotovo 43 milijuna kuna na plaće zaposlenih, a prihodi su im se zbog poreznih izmjena povećali za čak 90 milijuna kuna. Ima i svijetlih primjera. Osijek, na čijem je čelu nezavisni Ivica Vrkić, smanjio je rashode za zaposlene za oko 300.000 kuna unatoč povećanju prihoda od 30-ak milijuna kuna. I SDP-ovka Kristina Ikić Baniček je u Sisku uspjela smanjiti rashode za zaposlene za pola milijuna kuna, a Ivan Čehok, gradonačelnik Varaždina, potrošio je gotovo milijun kuna manje za zaposlene, piše Jutarnji. 

 

 

 

Komentari na članak:


NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove portala ŠIBENIK.IN. Portal ŠIBENIK.IN zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara portal ŠIBENIK.IN nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila.

  PRETHODNI ČLANAK

SLJEDEĆI ČLANAK