OBJAVA: 13.08.2019, 13:13h   •   IZMJENA: 13.08.2019, 13:26h   komentara   •     ISPIŠI

Evo što smo i koliko toga sortirali

Hoće li uspjeti prodaja devet tona plastike, 350 starih kanti i kontejnera, 700 kila stakla... Tko će kupiti šibensko smeće?


  ŠibenikIN Hoće li uspjeti prodaja devet tona plastike, 350 starih kanti i kontejnera, 700 kila stakla... Tko će kupiti šibensko smeće?
PIŠE I. Šimundić
13.08.2019, 13:13h

Oko devet tona plastike, 350 komada starih kontejnera i kanta za smeća, 700 kilograma stakla i 300 kilograma metala prikupljenih u kontejnerima na administrativnom području Šibenika ovih dana ide na prodaju.

 

 

 

Gradsko poduzeće Zeleni grad raspisat će ovih dana Javni poziv za kupovinu tog korisnog otpada, a ne uspiju li ga se riješiti, morat će platiti ovlaštenim tvrtkama propisno zbrinjavanje stakla, plastike, metala i željeza koje su Šibenčani mjesecima sortirali u kontejnere na zelenim otocima.

Direktor Zelenog grada Novica Ljubičić ne želi predviđati koliko bi firma kojom upravlja mogla zaraditi od te prodaje, a izgledno je i da mogla potrošiti, ne bude li zainteresiranih otkupljivača. Na pitanje kolike su okvirne cijene na tržištu plastike, stakla, metala i željeza, Ljubičić ne može odgovoriti jer, kaže, ne zna.

- Cijene variraju iz dana u dan, ovise o svemu i ne znam kako se kreću – rekao je.

Iz kontejnera na zelenim otocima prikupljeno je dosad skoro devet tona plastike koja je sortirana po tipovima pa potom balirana.

PET ambalaže ima 35 bala, a procjena je da je svaka teška po 110 kilograma. Točna će se težina znati prilikom primopredaje otpada, kada bale idu na vagu.

Plastike tipa HDPE mix, odnosno obojene ambalaže od polietilena visoke gustoće ima 26 bala od kojih svaka teži također oko 110 kilograma.

Bijelih i prozirnih plastičnih vrećica od polietilena niske gustoće prikupljeno je oko 320 kilograma u 13 bala, dok je šarenih nalona ukupno 80 kilograma u četiri bale.

Osim toga, u spremnicima za plastiku na administrativnom području Grada Šibenika, našlo se ukupno do danas 900 kilograma plastičnih čepova.

Zeleni grad prodaje uz to dotrajale i neupotrebljive plastične kontejnere, njih 90 komada, 150 polomljenih kanti za smeće zapremnine 240 litara i 110 komada kanti od 120 litara.

Što se tiče željeza, na prodaju je 220 dotrajalih kontejnera volumena 1100 litara, stakla je prikupljeno 700 kilograma, a najmanje je metala, tek 300 kilograma.

- Javni poziv bit će objavljen na stranicama Zelenog grada, a oglas će biti aktualan 15 dana od dana objave. Mi nemamo nikakvu predodžbu o zaradi jer sve ovisi o ponuđačima. Na primjer, prije bi za metalni kontejner dobili 80 lipa po kilograma, ali cijene stalno variraju, a možda se nitko ni ne javi. U svakom slučaju, podaci o našoj zaradi bit će javno dostupni – kazao je direktor Zelenog grada Novica Ljubičić.

Inače, cijene plastike, osim odnosa ponude i potražnje koji diktira tržišnu utakmicu, ovise i o stanju plastike i načinu na koji je skladištena.

Prema podacima nekoliko firmi koje se u hrvatskoj bave djelatnošću otkupa, neprihvatljivu ili jako nisku cijenu imat će plastični otpad skladišten pod utjecajem elemenata, nerazvrstan i zaprljan blatom, pijeskom ili ostacima drugih materijala. Nižu otkupnu cijenu imat će djelomično zaprljana i vlažna plastika neadekvatno skladištena na otvorenom u kantama ili spremnicima, a donekle sortirana po tipovima ambalaže. Višu otkupnu cijenu ima suha, sortirana, balirana i propisno skladištena plastika.

Inače, Zagrebački holding je lani sa zajednicom ponuditelja potpisao sporazum o otkupu korisnog otpada, a prema informacijama Tportala, za kilogram plastike zaradit će jednu lipu.

Kažimo još da je prodaja plastičnog otpada golem problem zemljama Europe i Sjedinjenim američkim državama otkako je Kina kao najveći otkupljivač zatvorila vrata. Europska i američka plastika uglavnom završava na deponijima siromašnih azijskih zemalja koje u tom otkupu zarađuju nešto novca, međutim plastiku ne recekliraju jer takve skupe pogone u pravilu nemaju.

Zadnjih godina sve više jača pokret bojkota kupovine proizvoda u plastičnoj ambalaži i korištenja plastičnih vrećica budući da je riječ o materijalu koji se u prirodi nikad neće u potpunosti razgraditi poput papira. Pod utjecajem prirodnih elemenata plastika se raspada u sve manje čestice koje onečišćuju tlo, mora i rijeke, a oko 70 posto otpada u svjetskim morima čini upravo plastika koja raspadajući se na mikro čestice ulazi u prehrambeni lanac.

 

 

 

Komentari na članak:


NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove portala ŠIBENIK.IN. Portal ŠIBENIK.IN zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara portal ŠIBENIK.IN nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila.

  PRETHODNI ČLANAK

SLJEDEĆI ČLANAK