OBJAVA: 10.08.2016, 08:43h   •   IZMJENA: 10.08.2016, 09:22h   komentara   •     ISPIŠI

Intervju Ivo Glavaš

Konzervator s političkim ambicijama: 'Šibenik napreduje, ali u kulturnom smislu smo duboka provincija'


  I.B./ŠibenikIN Konzervator s političkim ambicijama: 'Šibenik napreduje, ali u kulturnom smislu smo duboka provincija'
PIŠE Nina Medić
10.08.2016, 08:43h

Nedavno smo objavili jubilarnu četrdesetu kolumnu u ciklusu 'Zaboravljeni Šibenik' pa nije trebalo dugo tražiti povod razgovoru s našim kolumnistom, dugogodišnjim konzervatorom u šibenskom Konzervatorskom odjelu, doktorom znanosti Ivo Glavašem. U intervjuu Glavaš nam je otkrio što misli o obnovi šibenskih tvrđava, trenutačnom stanju kulturne scene u Šibeniku, zašto nije uključen u znanstveni dio proslave 950. obljetnice prvog spomena Šibenika, a dotakli smo se i politike.

 

 

 

Vaše kolumne jako su dobro primljene i čitane. Što vas je navelo da pišete o spomenicima kulture za ŠibenikIN?  

Kultura nije vlasništvo kulturnih institucija nego javno dobro koje financiraju građani. Prema tome, jako je važno da oni koji nas financiraju nešto od toga i imaju. Trudim se teme o zaštiti spomenika kulture u svojim kolumnama približiti javnosti da se vidi koliko naša struka pa i znanost može, ali i koje su teme prijeporne i oko čega ponekad trebamo malo bolje promisliti, a predstavlja osnovu našeg kulturnog identiteta koji želimo u izvornom obliku ostaviti idućim generacijama. Volio bih da se netko od mlađih čitatelja mojih kolumni zainteresira za posao istraživanja i obnove spomenika kulture i upiše neki od sveučilišnih studija povijesti umjetnosti, arheologije ili arhitekture. Bio bih sretan da sam utjecao barem na jednu osobu koja će sutra obavljati zanimljiv i društveno koristan posao konzervatora zaduženog za čuvanje spomenika kulture. Kod nas su obično kulturne kolumne pisane potpuno nerazumljivim, a ponekad zastarjelim i izmišljenim jezikom koji mlade generacije više ne razumiju, a nije niti standardni hrvatski književni jezik. Pišem na način da spomenike kulture prikažem građanima na svima razumljiv način. Dakle, kolumne ne služe mojoj reklami, kako to možda nekima izgleda, nego promicanju zajedničkog dobra. Ukoliko sam u tome uspio, kolumne su postigle cilj. 

Grad Šibenik dobio je ovih dana golema sredstva iz europskih fondova za obnovu tvrđave sv. Ivana. Koja je vaša uloga u toj priči?

Oduševljen sam. Čeka nas veliki posao. Već za kraj ovog mjeseca načelno smo dogovorili prve sastanke kako bi arheološka istraživanja tvrđave mogla početi što prije. Treba napomenuti da se nigdje u Hrvatskoj u posljednje vrijeme nije obnavljao tako veliki objekt fortifikacijske arhitekture i da taj posao sa sobom nosi određene stručne izazove. Jako je važno da gradska uprava ima razumijevanja što se pokazalo kroz izvrsnu suradnju prilikom obnove tvrđave Barone. Imali smo u prošlosti i neka manje sretna rješenja kao što je obnova tvrđave sv. Mihovila, ali smo ponešto iz toga i naučili. Nikad nismo bili u situaciji da imamo gotovo neograničena sredstva za neki projekt. Moj je zadatak da nakon obnove tvrđave možemo kazati kako smo je sačuvali kao spomenik kulture.

Hrvatska od ove godine predsjeda Inicijativom za suradnju u jugoistočnoj Europi. Koje su manifestacije predviđene u Šibeniku?

Koliko mi je poznato kulturne manifestacije pod pokroviteljstvom Ministarstva vanjskih i europskih poslova održavat će se u Vukovaru na Cresu i u Šibeniku. Velika je čast da je Šibenik dio svega. Povjerena mi je organizacija okruglog stola na temu obnove šibenskih tvrđava. Radionica će imati elemente manjeg znanstvenog skupa na koji ću pokušati pozvati neke naše uvažene znanstvenike koji se bave fortifikacijama. U Inicijativi sudjeluju države koje su nama zbog svojih fortifikacija jako interesantne kao što su Albanija, BiH, Bugarska, a naročito Grčka i Turska.

Kako napreduje obnova tvrđave sv. Nikole?

Zasad bih rekao samo toliko da se tvrđava odlično uklapa kao nastavak lijepe priče o šetnici u kanalu sv. Ante i da su mi svi napori usmjereni prema nadolazećoj procjeni stručnog tima UNESCO-a. Kolege i ja postupamo s krajnjim oprezom i respektom prema najvažnijem spomeniku fortifikacijske arhitekture Šibenika kako ga je još nazvao austrijski car Franjo I. prilikom svoje posjete Šibeniku 1818. godine. Mogu kazati da je sv. Nikola u daleko boljem stanju nego su to talijanske tvrđave kandidati za UNESCO.

Zaslužuje li Šibenik domaćinstvo znanstvenog skupa o fortifikacijama na našoj obali Jadrana?

Apsolutno. O tome sam vodio načelne razgovore sa svojim kolegama iz Javne ustanove 'Tvrđava kulture Šibenik'. Postoji zajednički interes i jaka ambicija da se s tim projektom počne sljedeće godine. Vrlo su rijetki znanstveni skupovi koji se bave temama iz povijesti umjetnosti, a o fortifikacijama, osim spomenutog skupa u Rijeci, kod nas odavno nije ništa s tom tematikom bilo.

Uskoro bi vam mogla biti tiskana i prva knjiga.

Kako sad stvari stoje, u okviru takozvane Male biblioteke Godišnjaka zaštite spomenika kulture, trebao bi mi biti tiskan dio doktorata koji je najzanimljiviji znanstvenoj javnosti, a vrlo brzo bi mogao postati i obvezna studentska literatura.

Ove godine slavimo 950 godina od prvog spomena grada Šibenika u povijesnim dokumentima. Jeste li uključeni u znanstveni dio proslave?

Nitko nije osjećao potrebu da me pozove, možda nisu upućeni u rezultate mojih znanstvenih istraživanja jer ipak treba poznavati neke domaće i međunarodne znanstvene baze podataka. Htio sam svom gradu za obljetnicu podariti kvalitetni rad, ali što je tu je. Činjenica da neću sudjelovati u izradi Zbornika u povodu šibenske obljetnice neće mi odnijeti ni jedan znanstveni bod niti narušiti ego.

Kako procjenjujete današnju kulturnu scenu Šibenika?

Institucionalna kultura je nažalost ista kao i u vrijeme socijalizma. Grad napreduje velikim koracima, ali u kulturnom smislu smo duboka provincija. Građani se konačno trebaju zapitati što i koga plaćaju.

Nekada ste bili i politički aktivni kao gradski vijećnik Grada Šibenika u prvom sazivu Gradskog vijeća i županijski vijećnik te nositelj liste HSLS-a za Županijsku skupštinu Šibensko-kninske županije. Mislite li se ponovno politički aktivirati?

Držim da sam građanima služio časno, a u politici ionako važi pravilo 'nikad ne reci nikad'. Pred hrvatskim društvom danas su drugačiji izazovi. Trebamo se pozicionirati u okvirima Europske unije što baš neće ići glatko sa statistički 40 posto polupismenog ili potpuno nepismenog stanovništva. Umjesto podizanja obrazovne i svake druge razine nacije, u posljednje vrijeme svjedočili smo potpuno promašenim političkim raspravama o rezultatima nekih davnih ratova. U takvoj politici sigurno ne bih htio sudjelovati. Međutim, nakon izbora gospodina Plenkovića za predsjednika HDZ-a čini se da se situacija i ton političkog razgovora mijenja nabolje, a u civiliziranom političkom razgovoru i za hrvatske intelektualce ima mjesta.

Znači li to da ćete se učlaniti u HDZ?

Zapazio sam izjavu gospodina Plenkovića o tome da SDP nije nenarodna vlast čime je jasno pokazao da se politička diskusija ne treba voditi oko ustaša i partizana nego realnih društvenih problema. Ako se priključim nekoj stranci bit će to taj i takav Plenkovićev HDZ. Ostali me nisu uspjeli uvjeriti da žele odmak od politike 'ili mi ili oni'.

 

 

 

Komentari na članak:


NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove portala ŠIBENIK.IN. Portal ŠIBENIK.IN zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara portal ŠIBENIK.IN nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila.

  PRETHODNI ČLANAK

SLJEDEĆI ČLANAK