Kako razvijati prostor, a sačuvati mu vrijednosti? Šibenik okupio stručnjake za prostorno planiranje iz cijele Hrvatske

Tijekom dvodnevnog susreta, u središtu pozornosti našli su se neki od ključnih izazova hrvatskog prostornog razvoja, ponajprije kako uskladiti razvojne potrebe s nužnošću zaštite i očuvanja prirodnih, krajobraznih, kulturnih i urbanih vrijednosti prostora. Kroz stručna izlaganja i rasprave, otvorena su pitanja dugoročne vizije razvoja Hrvatske, odgovornosti za donošenje prostornih odluka te uloge prostornog planiranja u očuvanju prostora kao jednog od najvrjednijih nacionalnih dobara.

Dvodnevni stručni skup, u organizaciji Zavoda za prostorno uređenje Šibensko-kninske županije i u suradnji s JU Nacionalni park Krka, okupio je predstavnike prostornoplanskih institucija, nadležnih ministarstava, akademske zajednice te stručnjake iz područja prostornog planiranja, urbanizma te zaštite prirodne i kulturne baštine.

Razvoj prostora odgovornost je prema budućim generacijama

Prvi dan Susreta održan je u Interpretacijskom centru „Civitas Sacra“, gdje su sudionike pozdravili Bojan Linardić, ravnatelj Zavoda za prostorni razvoj Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, te Petar Mišura, ravnatelj Zavoda za prostorno uređenje Šibensko-kninske županije, koji je naglasio važnost kontinuirane suradnje županijskih Zavoda te jačanja njihove stručne uloge u oblikovanju dugoročnog prostornog razvoja i zajedničkom promišljanju izazova s kojima se sustav prostornog planiranja suočava.

Uvodno je sudionike pozdravio i župan Šibensko-kninske županije Paško Rakić, te im poželio dobrodošlicu u Šibenik i Šibensko-kninsku županiju.

- S ponosom ističemo kako je Šibensko-kninska županija jedna od najljepših hrvatskih županija, prepoznatljiva po svom iznimnom prirodnom i kulturnom bogatstvu i raznolikosti. Stoga je naša odgovornost i obveza osigurati da se njezin razvoj temelji na ravnoteži između gospodarskih i razvojnih potreba, s fokusom na očuvanje i zaštitu prirodne i kulturne baštine. Upravo zato prostorno planiranje mora biti promišljeno, odgovorno i usmjereno na dugoročnu dobrobit svih naših sugrađana te generacija koje dolaze - istaknuo je župan.

Od Dinare do Dubrovnika: kako planirati razvoj i štititi vrijednosti prostora?

Stručni program započeo je prikazivanjem kratkog filma „Tragom Dinare“, a prva tematska cjelina bila je posvećena prostornom planiranju u zaštićenim područjima Šibensko-kninske županije. Predstavljeni su stručni i analitički radovi provedeni u okviru priprema za izradu Prostornog plana Parka prirode Dinara, konzervatorsko-krajobrazna studija Nacionalnog parka Kornati te prostorni plan Nacionalnog parka Krka, s posebnim osvrtom na sustav posjećivanja i njegov odnos prema širem prostoru županije.

Središnji dio prijepodnevnog programa bila je panel-rasprava „Uloga prostornih planova u zaštiti prostora“, koja je okupila istaknute predstavnike akademske zajednice i prostornoplanskih institucija. U raspravi su sudjelovali akademik Nikola Bašić, predsjednik Znanstvenog vijeća za turizam i prostor Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, prof. emer. dr. sc. Tihomir Jukić s Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Vedrana Perić, ravnateljica Zavoda za prostorno uređenje Istarske županije, Dragan Žuvela, ravnatelj Zavoda za prostorno uređenje Grada Splita, te dr. sc. Božo Benić, pročelnik Upravnog odjela za urbanizam, prostorno planiranje i zaštitu okoliša Grada Dubrovnika. Panel je moderirala dr. sc. Kristina Perkov iz županijskog Zavoda za prostorno uređenje.

Panel je otvorio pitanja dugoročne vizije prostornog razvoja Hrvatske, odnosa javnog i privatnog interesa, mogućnosti zaštite vrijednih prirodnih i urbanih prostora te odgovornosti stručnih institucija i donositelja odluka. Kroz primjere Zagreba, Splita, Dubrovnika i Istre raspravljalo se o izazovima očuvanja povijesnih gradskih cjelina, upravljanja zaštićenim područjima i preispitivanja ranijih planskih odluka. Posebno je istaknuta važnost prostornog planiranja kao instrumenta aktivnog usmjeravanja razvoja, utemeljenog na cjelovitom vrednovanju prostornih vrijednosti i usklađivanju razvojnih potreba s dugoročnim interesima očuvanja prostora.

Akademik Nikola Bašić istaknuo je potrebu oblikovanja razvojne politike koja polazi od osobitosti i vrijednosti hrvatskog prostora. U svojim promišljanjima upozorio je na nužnost uspostavljanja ravnoteže između pojedinačnih i zajedničkih interesa te na potrebu da prostor prestane biti promatran isključivo kao resurs za ostvarivanje unaprijed definiranih razvojnih ciljeva. Kao jedno od ključnih polazišta izdvojio je misao da prostor mora postati ishodištem razvojne politike, a ne samo mjesto njezine provedbe.

Poslijepodnevni program bio je posvećen instrumentima i izazovima zaštite prostora u prostornom planiranju. Kroz izlaganja stručnjaka iz različitih hrvatskih županija predstavljena su iskustva izrade krajobraznih i konzervatorskih podloga, metode utvrđivanja stvarne izgrađenosti i površina pod visokom vegetacijom te primjeri prostornog planiranja i provedbe prostornih planova zaštićenih područja, uključujući Paklenicu, Velebit i Biokovo. Razmotrena je i uloga prostornih planova područja posebnih obilježja, uz primjere Mljeta i Dubrovnika.

Stručni program prvog dana zaključen je izlaganjem o aktualnim izazovima prostornog razvoja Dubrovnika, u kojem su predstavljeni novi pristupi planiranju budućeg razvoja grada, preispitivanje dosadašnjih planskih rješenja te nastojanja da se kroz izmjene prostornoplanske dokumentacije osigura kvalitetnija ravnoteža između razvojnih potreba, očuvanja prostornih vrijednosti i kvalitete života stanovnika.

Nacionalni park Krka kao primjer vrijednosti koje treba očuvati

Drugi dan Susreta bio je posvećen terenskom obilasku Nacionalnog parka Krka, tijekom kojeg su sudionici, uz vodstvo ravnateljice Javne ustanove Nacionalni park Krka Nelle Slavice i njezinih suradnika, posjetili Eko kampus „Krka“ u Puljanima, Manojlovački slap, arheološki lokalitet Burnum i Roški slap. Obilazak je omogućio neposredno upoznavanje s prirodnim, krajobraznim i kulturno-povijesnim vrijednostima Nacionalnog parka te izazovima njihove zaštite, korištenja i upravljanja prostorom, čime su teme otvorene tijekom prvog dana Susreta dodatno sagledane kroz konkretne primjere na terenu.

Ovogodišnji Susret još jednom je potvrdio važnost suradnje prostornoplanskih institucija, razmjene stručnih iskustava i otvorenog dijaloga o izazovima prostornog planiranja. Ujedno je istaknuo potrebu snažnijeg povezivanja prostornih politika, stručnog znanja i dugoročnih razvojnih opredjeljenja kako bi zaštita prostornih vrijednosti bila sastavni dio dugoročnog razvoja, a ne tek odgovor na njegove posljedice. U tom kontekstu posebno odjekuje zaključna misao akademika Nikole Bašića:

-Možda najveći izazov hrvatskoga razvoja nije samo kako razvijati prostor, nego kako kroz odnos prema prostoru izgraditi društvo doraslo odgovornosti za svoje najdragocjenije naslijeđeno bogatstvo.