OBJAVA: 12.12.2018, 15:56h   •   IZMJENA: 12.12.2018, 21:23h   komentara   •     ISPIŠI

Brevijar Ive Jakovljevića

Zašto je stara gradska jezgra sve ljepša i - praznija


  Ilustracija/ŠibenikIN Zašto je stara gradska jezgra sve ljepša i - praznija
PIŠE A.Pa.
12.12.2018, 15:56h

Sa blog Brevijara Ive jakovljevića prenosimo njegov najnoviji tekst o aktualnom Šibeniku, s događanjima u staroj gradskoj jezgri koje autor na sebi svojstven način uspoređuje s događajima iz prošlosti.

 

Šibenska stara jezgra na prijelazu iz stare, 2018. u novu, 2019. u najdubljim je strukturnim promjenama, usporedivima s onima iz kasnih 1940. i ranih 1950-ih (nakon savezničkog bombardiranja gotovo četvrtine Staroga grada od kasne jeseni 1943. do proljeća 1944. i njemačkog razaranja pri povlačenju ujesen 1944. godine), ili s onima iz 15. i 16. stoljeća (kad je pod vlašću Mletačke Republike građena većina urbanističke i sakralne baštine unutar gradske jezgre). Ali, za razliku od tih vremena, kad je gradska jezgra građena za bolji život sve brojnijih građana unutar zidina, današnje se gradske i privatne investicije na tom prostoru (koji je i dalje najveća stara gradska jezgra u Dalmaciji!) u gotovo 90-postotnom obujmu usmjeravaju u preobrazbu Starog grada u turističku ljetnu pozornicu na otvorenom, u kombinaciji s apartmanizacijom većine potencijalno stambenog prostora, piše Jakovljević.

Tako Šibenik i u prosincu 2018., što dnevnom bukom (građevinskih strojeva – Poljana, Medulić, crkva svetog Ivana, samostan svete Luce, brojne prodane privatne kuće), što noćnom i nedjeljnom mukom i gotovo savršenom tišinom (čim ti strojevi utihnu), iskazuje svoja dva neodvojiva lica: prvo, kojim od Uskrsa do Dana mrtvih šarmira sve bujnije rijeke turista (podjednako starijih, zainteresiranih za kulturnu baštinu, kao i mlađih, zainteresiranih za lude noćne zabave na otvorenom), i drugo, kojim pokazuje posljedično nezadrživo pražnjenje većine urbanih sadržaja iz tog istog bisernog prostora, prenosimo s bloga šibenskog novinara.

'Stari grad u kojem ljeti po hotelima i apartmanima zna biti i do 3000 živih bića, zimi stanuje njih sve manje i manje, a ovih dana, prema mojim procjenama izvedenima iz više statističkih izvora i indirektnih procjena, manje od 600 (ili jedva petina od stanujućih u jezgri tijekom 1960-ih, odnosno manje od polovine stanujućih na kraju Domovinskog rata). Budući da sve što se i ovih dana investira unutar nekadašnjih i još preostalih zidina Staroga grada cilja da služi turizmu, industriji zabave, jahtašima i vlasnicima nekretnina koji uglavnom nemaju prebivališta u Šibeniku, izvjesna su iz toga dva žilava trenda: nastavak preobrazbe stare jezgre u jednu od najatraktivnijih europskih destinacija i njezino završno pražnjenje od domicilnog stanovništva i cjelogodišnjih urbanih sadržaja.

Tako bismo mogli zaključiti, da je – za razliku od okupatorske, Mletačke Republike i narodne, socijalističke vlasti – aktualna narodna, kapitalistička vlast odlučila staru jezgru isprazniti od Šibenčana i prepustiti je svim vrstama stranih aktera na uživanje (vlasničko, financijsko, zabavno, privezujuće, iznajmljujuće i konzumentsko). Bilježim ove konstatacije kao jedini vlasnik kuće iz stare jezgre, koja je – prema novokomponiranom jeziku – prvi red do mora (točnije, nasuprot kanpanelu svetog Dumenika, uz bok kuće Jurja Dalmatinca), a nije za iznajmljivanje turistima, ali je prije tri godine obnovljena (izvođač radova bila je tvrtka Keran-company), pa ponovno blista kao i na svojim počecima s kraja 17. stoljeća', piše na svom blogu Ivo Jakovljević
 

 

 

 

Komentari na članak:


NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove portala ŠIBENIK.IN. Portal ŠIBENIK.IN zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara portal ŠIBENIK.IN nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila.

  PRETHODNI ČLANAK

SLJEDEĆI ČLANAK