OBJAVA: 19.02.2018, 09:08h   •   IZMJENA: 19.02.2018, 09:08h   komentara   •     ISPIŠI

Opsežan projekt na Krki

Kod Skradinskog buka vraćaju u život stare presušene tokove, prvi rezultati zvuče obećavajuće


PIŠE Š.I.
19.02.2018, 09:08h

Javna ustanova 'Nacionalni park Krka' s ciljem dugoročnog i održivog upravljanja sedrenim barijerama, radi na aktivaciji starih tokova Krke na Skradinskom buku i prirastu sedre. Riječ je o interdisciplinarnom znanstvenom projektu kojeg su počeli provoditi lani, a nakon prvih rezultata nastavit će i sljedeće godine.

 

- Na Skradinskom buku izabrana je testna ploha, na kojoj su izvršena snimanja i inventarizacija vegetacije, nakon čega je počelo uklanjanje pajasena, dominantne invazivne biljne vrste na plohi. Nakon uklanjanja pajasena aktivirali su se stari tokovi, na kojima će se nastaviti paralelno pratiti prirast sedre, dinamika formiranja novih biljnih i životinjskih zajednica potrebnih za rast sedre i fizikalno-kemijski parametri vode. Podaci koji su već dobiveni govore o važnosti dugoročnog održivog upravljanja makrovegetacijom. Projekt uključuje veliki broj znanstvenika iz različitih područja i rezultirat će relevantnim stručnim radovima – govore iz JU Nacionalni park Krka.

Sedrene barijere rijeke Krke temeljni su fenomen tog Nacionalnog parka. Međutim, zaraštanje barijera makrovegetacijom veliki je problem budući da vegetacija mijenja smjerove toka, što dovodi do zaustavljanja osedravanja i do potpunog prestanka toka na pojedinim dijelovima. Na opstanak i razvoj sedrenih barijera negativno utječe i prorastanje korijenja makrovegetacije jer narušava stabilnost barijere i sprječava protok vode uslijed zatvaranja kanala. Negativan utjecaj makrovegetacije naročito dolazi do izražaja kada se pojave invazivne vrste.

U Nacionalnom parku Krka pokrenuli su stoga projekt upravljanja makrovegetacijom. Za testnu plohu izabran je mikrolokalitet na desnoj obali Skradinskog buka, površine osam tisuća kvadrata na kojem su stalni tok vode, povremeni tok i područje potpuno zaraslo makrovegetacijom koje je prekinulo tok vode, što omogućuje praćenje promjena i usporedbu dinamike sedrenja na različitim mikrolokalitetima na istoj testnoj plohi.

  - U prvoj fazi istraživanja obavljeno je detaljno snimanje plohe iz zraka, nakon čega je izvršena inventarizacija i utvrđeno tzv. nulto stanje. Detaljno kartiranje vrsta drveća i grmlja obuhvatilo je ukupno 358 stabala i grmova s 15 determiniranih vrsta. Dobiveni podaci pokazali su dominaciju pajasena, invazivne vrste, pa je njegovo uklanjanje s testne plohe jedna od važnih podaktivnosti projekta. Paralelno će se pratiti pokušaj njegova trajnog uklanjanja i praćenje dinamike sedrenja na istoj plohi. Prije samog uklanjanja pajasena izvršena je i kategorizacija podloge, određivanjem elementnog sastava i mikrobiološke zajednice testne plohe – pojašnjavaju kompliciran proces u NP Krka.

Selektivno uklanjanje vegetacije (pajasena) na testnoj plohi rezultiralo je mikromorfološkim i hidrološkim promjenama. Kombinacija intenzivnijih oborina i pojačanog protoka vode dovela je do ispiranja dijela materijala, prvenstveno lišća, i aktiviranja starih tokova na kojim su vidljivi ostaci 'stare sedre'. Stariji tokovi vide se na austrijskim kartama iz 19. stoljeća i detaljno su uspoređeni sa snimkom terena prije sječe.

U projekt je uključen i Biološki odsjek Prirodoslovno-matematičkog fakulteta iz Zagreba, koji će pratiti dinamiku formiranja novih biljnih i životinjskih zajednica potrebnih za rast sedre na novoformiranim tokovima.

- Već na osnovi prve faze praćenja biljne i životinjske komponente i osedravanja može se zaključiti da je odmah nakon uklanjanja pajasena počelo naseljavanje mikrofaune na novoformiranim tokovima, odnosno tokovima na kojima je i prije bio vodotok. Dobiveni rezultati bit će pohranjeni u bazu podataka, čija će analiza dati informacije koje će pomoći u donošenju modela upravljanja tim osjetljivim ekosustavom. Projekt se nastavlja i u 2018., u kojoj se očekuje znatno više relevantnih podataka, a rezultirat će i brojnim znanstvenim radovima i doktoratima – zaključuju iz JU Nacionalni park Krka.

 

 

 

 

Komentari na članak:


NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove portala ŠIBENIK.IN. Portal ŠIBENIK.IN zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara portal ŠIBENIK.IN nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila.

  PRETHODNI ČLANAK

SLJEDEĆI ČLANAK