OBJAVA: 13.05.2019, 13:00h   •   IZMJENA: 13.05.2019, 13:00h   komentara   •     ISPIŠI

Ranojutarnji gost

Ministar Tolušić banuo nam je u redakciju i pričao o ribarstvu: 'Nikad nisam bacio tunju u more'


  ŠibenikIN Ministar Tolušić banuo nam je u redakciju i pričao o ribarstvu: 'Nikad nisam bacio tunju u more'
PIŠE Šibenik IN
13.05.2019, 13:00h

Uoči otvorenja Konferencije o ribarstvu, koja će u Solarisu biti održana 13. i 14. svibnja, ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić dao je brzinski intervju za ŠibenikIN.

 

 

 

O imovinskoj kartici nismo, jer je "o tome već sve rekao". Nismo baš ni o (ne)funkcioniranju ribljih tržnica, upravljanju resursima i ribarskoj infrastrukturi, jer "za to nemamo vremena". A ništa, skuhali smo mu kavu s mlijekom, pa smo malo općenito o ribanju i ribarskom prigovaranju.

Došli ste, dakle, na Konferenciju o ribarstvu u Solaris. O kakvim ćete pomacima, ako ih uopće ima, izvijestiti ribare s govornice?

- Što se tiče ribarstva, mislim da se vide ozbiljni pomaci. Prije svega kod samih ribara i mislim da je to najveći iskorak u zadnjih deset godina, jer su shvatili da nam je očuvanje ribljeg fonda jedina perspektiva za budućnost. Provodimo puno ograničenja i zabrana u sektoru ribarstva u pomoć naših ribara, to je veliki napredak. A i danas na konferenciji pričamo o novom financijskom razdoblju, o budućnosti sektora ribarstva na razini Europske unije pa samim time i u Hrvatskoj, o Operativnom programu pomorstva i ribarstva koji sad koristimo i o novom koji ćemo koristiti... To su bitne stvari, mislim da naši ribari to moraju i trebaju znati. Također smo se, isto zahvaljujući ribarima, uspjeli izboriti da nam se ne uvedu kvote za malu plavu ribe, jer je to devedeset posto našeg ulova, a to je i 1400 ljudi zaposlenih na 200 plovila, te još oko tri i pol tisuće ljudi koji rade u sektoru prerade ribe. Plus uzgajališta, jer tuna se hrani malom plavom ribom, a ne oradama i brancinima. 

Zar ne biste realne probleme ribara lakše saznali da im kupite gajbu piva i ukrcate se s njima na koćaricu?

To ću svakako napraviti, možda ne s pivom, prije s vinom.

Što kažu zadnje studije, kakvo nam je stanje ribljeg fonda? Koliko vidim, dobar dio konferencije u Solarisu posvećen je upravo tome...

Kad gledamo cijeli Jadran, sigurno da imamo problem u ribljem fondu. Nije održiv kao što bi trebao biti. No, kad je riječ o dijelu Jadrana koji pripada Hrvatskoj, tu se vide ogromni iskoraci, upravo zbog mjera koje smo uveli, u suradnji s ribarima i sa znanstvenom zajednicom. Postoje prostorna i vremenska ograničenja, ne može se loviti svaki dan, zna se koji brodovi mogu loviti, u nekim kanalima se uopće ne može loviti... Sa svim tim smo dokazali, kao i kroz znanstvene analize, da se riblji fond oporavlja i to su nam zapravo najbolji dokumenti pred Europskom komisijom da se ne uvodi kvotni sustav. Sve to što mi radimo, sve te kontrole, bespilotne letjelice, kamere, da nema suradnje s ribarima od toga ne bi bilo ništa.

E da, taj bespilotni zrakoplovni sustav je danas prezentiran na šibenskoj rivi. Znači, dronovi će letjeti preko Jadrana?

Ja to ne bih nazivao dronovima, to su uistinu mali avioni s rasponom krila većim od četiri metra. Imamo šest takvih letjelica, posebne lansirne rampe, a time upravlja MORH. Jedna takva letjelica može prijeći cijeli Jadran bez problema, leti na velikim visinama, praktički je nevidljiv za brodove. 

Je li to već u funkciji?

Cijeli sustav je kupljen, ljudi su prošli obuku, i s današnjim danom to službeno kreće u upotrebu. Letjelice će se koristiti za nadzor mora i ribara, ali i u protupožarne svrhe tijekom sezone u Dalmaciji. To je sve financirano iz Operativnog programa pomorstva i ribarstva.

Ministar Tolušić u redakciji ŠibenikIN-a

U tom fondu hrvatskom je ribarstvu od 2014. na raspolaganju 350 milijuna eura. Koliko smo do sada uspjeli iskoristiti?

Sad smo na pedeset posto raspisanih natječaja, s tim da moram napomenuti da je ovaj Operativni program zadnji koji se počeo koristiti, odnosno zadnji koji je odobren u RH. Tu nema nikakvih problema, natječaji se objavljuju redovito, a ribari ih obilato koriste za opremanje i osiguranje brodova, izgradnju ribarskih luka, kupnju hladnjača i pogona za preradu, za svu potrebnu mehanizaciju i alate... 

Možemo li malo o hrvatskim apsurdima - zašto uvozimo kozice i lignje?

Sad ću se malo našaliti - možda to nije niti loše za očuvanje našeg ribljeg bogatstva. Ali čujte, to su zakoni tržišta, zakoni ponude i potražnje, cijena tu čini svoje. Ja isto više volim pojesti jadransku lignju, mada je u Virovitici do nje malo teže doći. Naša lignja je skuplja, ali ne mislim da bismo ono što imamo trebali prodavati jeftino. Patagonijska lignja sasvim sigurno neće uništiti tržište jadranskoj lignji, ona će uvijek imati svoje kupce. Kao što ni jeftina vina u plastičnom kanisteru neće srozati prodaju kvalitetnim šibenskim vinima. Tu konkurencije zapravo i nema. 

Što se izvoza tiče, jesmo li dosegnuli neku optimalnu brojku?

Sigurno da možemo i više. U sektoru ribarstva izvozi se prilično i ribe i morskih plodova. E sad, opet je stvar cijene, gdje možete dobiti veću cijenu, tamo to i prodate. I tu staje lokalpatriotizam, da se razumijemo. Ako se u Italiji može dobiti veća cijena nego u Šibeniku, onda je vrlo jasno gdje ćete prodati svoju ribu. Naša je najveća slabost što nam riblje veletržnice nisu profunkcionirale.

Zašto nisu?

Nemam pravi odgovor na to pitanje. Očito se s tim nije krenulo na pravi način, a i mislim da su tu raznorazni lobiji odradili svoje. 

Jeste li uopće nekad bacili tunju u more?

U more nisam, u rijeku jesam. Ovo ljeto možda, ako mi vrijeme dozvoli...

 

 

 

Komentari na članak:


NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove portala ŠIBENIK.IN. Portal ŠIBENIK.IN zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara portal ŠIBENIK.IN nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila.

  PRETHODNI ČLANAK

SLJEDEĆI ČLANAK