OBJAVA: 23.10.2019, 13:51h   •   IZMJENA: 23.10.2019, 13:51h   komentara   •     ISPIŠI

U povodu 60 godina od gradnje

Muzej priprema izložbu o Crvenom i Plavom neboderu: Javite im se svojim pričama, fotografijama i predmetima


  V.B./ŠibenikIN Muzej priprema izložbu o Crvenom i Plavom neboderu: Javite im se svojim pričama, fotografijama i predmetima
PIŠE V. Baranović
23.10.2019, 13:51h

Muzej grada Šibenika u prosincu će izložbu posvetiti Crvenom i Plavom neboderu bez kojih vizura Šibenika ne bi bila ista, a povod je 60 godina od početka izgradnje i 55 godina od useljenja prvih stanara. Kustosica izložbe Marijana Klisović poziva Šibenčane da svojim pričama, fotografijama ili predmetima pomognu dočarati posebnost prvih nebodera izgrađenih u Dalmaciji.

 

 

 

- Radni naziv izložbe je crveni i plavi neboder, a izabrali smo tu temu jer je obljetnička godina, 60 godina od gradnje koja je započela 1959. godine te 55 godina od useljenja prvih stanovnika. Ljudi su ih u narodu prozvali tako zbog boje pročelja, a naziv se zadržao do danas – kaže nam kustosica.

Izložba će biti otvorena u prvom tjednu prosinca, a kako bi prikupili što više materijala i podataka, javio se i sin projektanta, splitskog arhitekta Dinka Vesanovića koji je 20 godina radio za Plan, pa će pristup privatnoj arhivi olakšati istraživanje svih zanimljivosti. 

- U šibenskom arhivu postoje uglavnom tehnički nacrti i tehnikalije koje ne mogu baš pomoći za ovu izložbu. U Državnom arhivu u Splitu postoji kompletna građa o Vesanovićevim neboderima, pogotovo jer se on zalagao koncem 50ih godina za stambenu reformu. Važna je jer se nastojalo graditi što više stanova na jednom mjestu. Riječ je o gradnji ekonomičnih stanova – pojašnjava.

Crveni i plavi neboderi su prvi primjer takvog stanovanja, a ujedno i prvi neboderi takve vrste u Dalmaciji oko čega se vodila polemika, ali ipak je dokazano da je istina.

- To je njihova posebnost. Značajno je i da radnici nisu imali kran dizalicu, a znamo da neboderi imaju 14 katova. Predviđeno je da na vrhu budu uredi i ateljei čega nema, ali radilo se takozvanom 'bob' dizalicom, prvo do devetog kata i onda od devetog do četrnaestog, a nju su napravili djelatnici Izgradnje. Čak je postojao plan da se takva dizalica patentira, ali to nikad nije učinjeno – priča nam kustosica izložbe.

Arhitekt je tako, bez obzira na upečatljivu boju pročelja, Šibenčanima dao 'bijelo platno' koje su oni bojali svojim životima i upravo to je ono ključno u ovoj izložbi.

- Bilo bi nam drago da se stanovnici dvaju nebodera uključe jer to je priča i o njihovim životima. Dragocjeno je usmeno kazivanje ako postoje zgodne priče iz tog vremena i ne samo, zanimljivo nam je sve do današnjeg dana. Na primjer, čuli smo da je postojao problem sa žoharima  i slično. Građani mogu doći u muzej, ispričati nam svoju priču, donijeti fotografije ili predmete koji su prepoznatljivi za neboder – zaključuje Klisović pozivom razgovor.

 

 

 

Komentari na članak:


NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove portala ŠIBENIK.IN. Portal ŠIBENIK.IN zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara portal ŠIBENIK.IN nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila.

  PRETHODNI ČLANAK

SLJEDEĆI ČLANAK