Saharska prašina sastoji se uglavnom od vrlo sitnih mineralnih čestica koje vjetrovi mogu podići nekoliko kilometara u atmosferu i potom ih na velikim udaljenostima transportirati prema Europi. Takve epizode nisu neuobičajene na području Sredozemlja, osobito tijekom razdoblja izraženog južnog strujanja.
Iako je prašina danas vrlo uočljiva u atmosferi, aktualna mjerenja na području Šibenika zasad ne pokazuju izrazito onečišćenje prizemnog zraka.
Prema jutrošnjim podacima mreže Šibenik Meteo, PM10 je bio oko 10 µg/m³ u Brodarici i na Šubićevcu, dok je na Vidicima izmjereno oko 17 µg/m³. PM2.5 se uglavnom kretao između približno 6 i 17 µg/m³.
To znači da je zasad velik dio saharske prašine prisutan u višim slojevima atmosfere, a ne neposredno pri tlu.
DHMZ prema svojoj ljestvici kvalitete zraka vrijednosti PM10 do 15 µg/m³ svrstava u kategoriju dobre kvalitete zraka, dok se vrijednosti do 30 µg/m³ smatraju prihvatljivima.
Zašto nebo izgleda sivo?
Sitne čestice prašine raspršuju i apsorbiraju Sunčevo zračenje. Zbog toga do tla dolazi manje izravnog Sunčevog zračenja, dok se dio svjetlosti raspršuje u atmosferi.
Zbog toga nebo poprima karakterističnu mliječno-sivu, žućkastu ili blago smećkastu boju, osobito prema horizontu. Smanjuje se i kontrast udaljenih objekata pa atmosfera izgleda znatno mutnije nego što bi odgovaralo stvarnoj meteorološkoj naoblaci.
Prašina također može utjecati na količinu Sunčeve energije koja dopire do površine, pa se tijekom izraženijih epizoda može mjeriti i smanjenje globalnog Sunčevog zračenja.
Trebamo li biti oprezni?
Za većinu stanovništva pri ovakvim, trenutačno relativno niskim prizemnim koncentracijama nema razloga za posebnu zabrinutost.
Ipak, povećane koncentracije lebdećih čestica mogu nepovoljno djelovati na dišne putove, pa je veći oprez preporučljiv osobama koje imaju respiratorne ili srčano-žilne tegobe, starijim osobama i maloj djeci.
U slučaju da koncentracije PM10 značajnije porastu, osjetljivije skupine trebale bi smanjiti intenzivne fizičke aktivnosti na otvorenom i pratiti aktualne podatke o kvaliteti zraka. Tijekom ranijih epizoda saharske prašine zdravstvene službe upravo su takve mjere preporučivale osjetljivim skupinama, dok se za većinu stanovništva tijekom kratkotrajnih epizoda nisu očekivali značajniji zdravstveni učinci.
Hoće li prašina ostati i narednih dana?
Prema aktualnoj situaciji, zamućenje atmosfere može se zadržati i u narednim danima, iako će intenzitet ovisiti o visinskom strujanju i tome koliko će se prašina spustiti prema prizemlju.
Za područje Jadrana zasad nema naznake dugotrajnog ekstremnog opterećenja prizemnog zraka. Veće promjene očekuju se s promjenom visinskog strujanja i dolaskom poremećaja sa sjevera, kada će se atmosfera postupno pročistiti. Zbog toga bi tijekom vikenda zamućenje trebalo postupno slabjeti, premda se tragovi prašine mogu još neko vrijeme zadržavati u atmosferi.
S obzirom na to da se radi o prirodnom atmosferskom aerosolu, intenzitet pojave može se mijenjati iz sata u sat. Posebno je važno razlikovati vizualno izraženu prašinu u višim slojevima od stvarno povišenih prizemnih koncentracija PM10.
Za sada podaci sa šibenskih mjernih postaja pokazuju upravo takvu situaciju – prašina je vrlo vidljiva u atmosferi, ali prizemni zrak još uvijek nije značajno opterećen, piše Šibenik Meteo.
