Održan sastanak ministara okoliša MED 9: U Šibenik stigla Marija Vučković i ministri iz nekoliko zemalja

Uz ministricu Vučković, sastanku je nazočio i slovenski ministar prirodnih resursa i prostornog planiranja Jože Novak, direktor Glavne uprave za okoliš Europske komisije Eric Mamer, predstavnici Portugala, Španjolske, Francuske, Malte, Cipra, Grčke i Italije, kao i stručnjaci iz područja upravljanja vodama i zaštite okoliša.

Središnje teme sastanka bile su otpornost sustava vodoopskrbe na Mediteranu, smanjenje rizika od nestašica vode, zaštita morskog okoliša te jačanje otpornosti ekosustava kroz integrirani pristup „od izvora do mora".

Poseban naglasak stavljen je na klimatske promjene, ekstremne suše, rastuće pritiske na vodne resurse te potrebu jačanja regionalne suradnje u upravljanju vodama i zaštiti Sredozemnog mora.

Sigurnost pitke vode apsolutni prioritet

U okviru sastanka, ministri država članica MED 9 i voditelji delegacija naglasili su kako je upravljanje vodama pitanje ne samo nacionalne i regionalne sigurnosti, nego i pitanje sigurnosti Europske unije. Također je istaknuta ranjivost Mediterana kao područja gdje suše, hidrološka nestabilnost, klimatske promjene te pritisak turizma ugrožavaju pristup vodi, zbog čega su se obvezali na jačanje kritične vodne infrastrukture te iskazali spremnost na širenje suradnje sa širom mediteranskom regijom. 

Naglasili su kako je sigurnost pitke vode temeljni preduvjet očuvanja naših zajednica i vitalnost ključnih gospodarskih sektora. Izgradnja otpornosti na izraženu sezonalnost i klimatske ekstreme je prioritet. Bez obzira na izazove, ministri zaštite okoliša i voditelji delegacija obvezali su se vodnu infrastrukturu razvijati održivim pristupom uz ubrzanu primjenu digitalnih solucija te umjetne inteligencije za otkrivanje kvarova i upravljanje u stvarnom vremenu.

Sudionici sastanka ujedno su se dotakli i teme smanjenja gubitaka vode, naglašavajući kako strateški pristup i razvoj infrastrukture čuvaju ovaj vrijedan resurs od nepotrebne potrošnje, što ne štiti samo okoliš od prekomjerne upotrebe, nego se i štedi energija te smanjuju operativni troškovi. Naglašena je i potreba za razvojem alternativnih izvora vode poput pročišćivanja otpadnih voda te desalinizacije.

„Usvajanjem Nacionalnog akcijskog plana za smanjenje gubitaka vode, Hrvatska je postavila temelje za strateški i održivi pristup upravljanju gubicima vode, postavši pritom prva država članica Europske unije koja je to učinila", kazala je ministrica Vučković.

Integrirani pristup za očuvanje voda i obale

„Budućnost Sredozemlja ovisi o našem zajedničkom djelovanju. Ne krećemo od nule – imamo čvrst, razvijajući okvir Europske unije, nadopunjen dugogodišnjim institucionalnim okvirom regionalne suradnje", rekao je direktor Glavne uprave za okoliš Europske komisije Eric Mamer.

Ministri zaštite okoliša i voditelji delegacija na sastanku su se dotakli i teme obnove ekosustava. Uz očuvanje prirode sudionici su se obvezali povećati ulaganja u obnovu močvara i drugih slatkovodnih ekosustava kako bi se sačuvali resursi pitke vode. Pod integriranim pristupom „od izvora do mora", na sastanku se potvrdilo kako je potrebno zaštiti rijeke u svim njezinim vodotokovima, što će posljedično smanjiti pritisak na obalni okoliš. Mjere zaštite rijeka uključuju obnovu prirodnih vodotokova i ušća, kao i uklanjanje umjetnih pregrada.

Sudionici sastanka ujedno su se dotakli uloge morskih ekosustava u pohrani ugljika, poput livada posidonije za zaštitu mora i obale, kao i važnosti međunarodne suradnje te razmjene podataka mjernih stanica u sprječavanju prekograničnog onečišćenja voda i mora.

Proglašenjem novih područja ekološke mreže Natura 2000 tijekom 2025. godine, prvenstveno u isključivom gospodarskom pojasu, zaštita je proširena na 32,4 % mora pod nacionalnom jurisdikcijom.

U nadolazećem razdoblju regionalna suradnja s uključivanjem Europske komisije bit će ključna za osiguravanje učinkovite i uspješne provedbe.

Kao značajan pritisak na slatkovodne i morske ekosustave, istaknuta je mikroplastika za čiju je sanaciju i postupno uklanjanje potrebna međunarodna suradnja na temelju zajedničkih protokola i metodologija.

Kao značajan pritisak ne slatkovodni i morski ekosustav, istaknuta je mikroplastika za čiju je sanaciju i postupno uklanjanje potrebna međunarodna suradnja na temelju zajedničkih protokola i metodologija. Zato su se ministri i voditelji delegacija na sastanku dotakli i nedavno usvojene Strategije za povezanost voda-energije-hrana-ekosustavi gdje se zelenom tranzicijom i smanjenjem gubitaka ujedno i smanjuje ugljični te okolišni otisak.

Sudionici sastanka pozvali su Europsku komisiju na osiguravanje snažnijih financijskih mehanizama za odgovor na specifične izazove Mediterana, uključujući ekstremne suše, nestašicu vode, zaslanjenje izvora i ulaganja u otpornost sustava vodoopskrbe. Istaknuto je kako su dodatna ulaganja ključna za modernizaciju infrastrukture, razvoj desalinizacije i sigurnu ponovnu uporabu pročišćenih otpadnih voda.

Zaključno, ministri okoliša  i voditelji delegacija MED 9 usvojili su zajedničku izjavu kojom su potvrdili spremnost za daljnje jačanje suradnje u području upravljanja vodama, zaštite okoliša i obnove ekosustava, uz zajednički cilj izgradnje sigurnijeg, održivijeg i otpornijeg Mediterana.

U sklopu sastanka održana je i demonstracija integriranog sustava praćenja mikroplastike koju su predstavili Institut za vode „Josip Juraj Strossmayer" i projekt Innovamare. Sudionicima su demonstrirani autonomno površinsko plovilo, vodeni dron i sustav za uzorkovanje mikroplastike povezani u jedinstveni interoperabilni sustav za praćenje stanja morskog okoliša.

Demonstracija je pokazala način na koji Republika Hrvatska razvija vlastita suvremena tehnološka rješenja za praćenje mora i voda, s naglaskom na primjenu autonomnih sustava i naprednih metoda uzorkovanja mikroplastike uz minimalan utjecaj na okoliš.

Ravnatelj Instituta za vode „Josip Juraj Strossmayer" Mario Šiljeg predstavio je sustav „TinyTrap" razvijen za uzorkovanje velikih količina vode i praćenje mikroplastike, dok su autonomni sustavi projekta Innovamare prikazali mogućnosti prikupljanja podataka o plutajućem otpadu u stvarnim uvjetima mora i jezera.

Na sastanku su sudjelovali: ministar prirodnih resursa i prostornog planiranja Republike Slovenije Jože Novak, glavni direktor Glavne uprave za okoliš Europske komisije Eric Mamer, državni  tajnik Glavne uprave za okoliš Ministarstva poljoprivrede, ruralnog razvoja i okoliša Republike Cipra Costas Constantinou, državni tajnik za okoliš i vode u Ministarstvu okoliša i energetike  Republike Grčke, Petros Varelidis, veleposlanica Republike Portugal u Republici Hrvatskoj Maria Manuel Durão, glavna direktorica Uprave za bioraznolikost, šume i dezertifikaciju Ministarstva za ekološku tranziciju i demografske izazove Kraljevine Španjolske Maria Rodríguez de Sancho, ravnatelj Uprave za razvoj politika i provedbu programa Ministarstva okoliša, energije i regeneracije Republike Malte Luca Lacitignola prvi savjetnik francuskog veleposlanika u Republici Hrvatskoj Thibault Cornut-Gentille, glavna uprava za održivo upravljanje zemljištem i vodama Ministarstva okoliša i energetske sigurnosti Republike Italije Daniele Baire, te izv. prof. dr. sc. Dražen Vouk s Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

U pratnji ministrice Marija Vučković sudjelovale su državne tajnice Anja Bagarić i Tanja Radić Lakoš, ravnateljica Uprave vodnoga gospodarstva i zaštite mora Elizabeta Kos, ravnatelj Zavoda za zaštitu okoliša i prirode Aljoša Duplić te predstavnici Hrvatskih voda.