Imaš vijest?
Imaš informaciju iz prve ruke, fotografiju, video, dobru ideju ili te nešto muči?
PODIJELI S NAMA!Kronologija slučaja
Otpad iz šibenske Luke završio kod Oklaja: Ni nakon 18 godina nema konačne potvrde gdje je završio
Veliki ekološki skandal u Gospiću ponovno je otvorio pitanje starih odlagališta i mogućeg opasnog otpada i u drugim dijelovima Hrvatske. U Promini je tako ponovno aktualiziran gotovo dva desetljeća star slučaj otpada iz šibenske Luke koji je završavao u jami Dočina kod Oklaja. Udruga Hrvatski krški pašnjaci tvrdi da se na tom području možda još nalazi opasan i toksičan otpad, dok Općina Promina odbacuje dio optužbi i uzvraća tvrdnjama o interesnim skupinama povezanima sa solarnim projektima. Načelnik Tihomir Budanko za ŠibenikIN kaže da je problem naslijedio 2013. godine i da je Općina otad poduzela niz koraka, ali priznaje ono što je za cijelu priču danas ključno, nema konačne potvrde da je sav sporni otpad uklonjen.
Slučaj je posljednjih dana ponovno otvorila udruga Hrvatski krški pašnjaci objavom na Facebooku pod naslovom "Promina čeka sanaciju 17 godina – ima li kancerogenog otpada i PFAS-a u Krki?“.
U objavi tvrde da je još 2008. godine u okno bivšeg rudnika boksita kod Oklaja, na području Razvođa i Mratova, odloženo oko 1.500 tona otpada iz šibenske Luke i Italije. Navode da je riječ o izrazito opasnom otpadu koji se, prema njihovim tvrdnjama, možda još nalazi na tom području te traže hitno uzorkovanje tla i vode, uključujući ispitivanje na PFAS.
"Tražimo hitno uzorkovanje, zapečaćenje jama, rudnika i javnu objavu nalaza. Zdravlje djece i ljudi je najvažnije“, poručili su.
Objava dolazi u vrijeme kada je pitanje mogućeg opasnog otpada u kršu posebno aktualno zbog velikog ekološkog slučaja u Gospiću.
Općina odgovorila preko Facebooka i spomenula interese oko solara
Na ozbiljne optužbe Hrvatskih krških pašnjaka reagirala je i Općina Promina, također podužom objavom na Facebooku.
Osim odgovora na pitanje što se događalo sa spornim otpadom, iz Općine su priču povezali i s, kako tvrde, interesnim skupinama povezanima s projektima solarnih elektrana, sugerirajući da se javnost dovodi u zabludu.
Upravo tu cijela priča postaje još problematičnija. Pitanje nalazi li se gotovo dva desetljeća opasan otpad u kršu kod Oklaja i može li predstavljati rizik za okoliš nije pitanje koje se može razriješiti međusobnim optužbama na društvenim mrežama.
Za takve tvrdnje potrebni su dokumenti, službena očitovanja nadležnih institucija i, prije svega, aktualni rezultati stručnih analiza tla, otpada i vode.
ŠibenikIN je stoga kontaktirao načelnika Općine Promina Tihomira Budanka.
Budanko: Problem sam naslijedio, ali nemamo konačnu potvrdu da je otpad uklonjen
Budanko nam je kazao da je slučaj zatekao kada je 2013. godine preuzeo mandat načelnika te da je Općina Promina nakon toga poduzela niz aktivnosti vezanih uz problem.
No na najvažnije pitanje, je li sporni otpad u cijelosti uklonjen i gdje je završio, ni danas nema konačnog odgovora.
Budanko je za ŠibenikIN potvrdio da Općina nema konačnu potvrdu da je otpad uklonjen.
Upravo zbog toga ŠibenikIN je krenuo u dokumentaciju starog slučaja kako bi utvrdio što su državne institucije službeno utvrdile dok su inspekcijski, policijski i pravosudni postupci još bili aktivni.
Došli smo do službenog dokumenta s kraja kolovoza 2012. godine u kojem tadašnje Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, a koji potpisuje tadašnji ministar Mihael Zmajlović, odgovara na zastupničko pitanje tadašnje saborske zastupnice Mirele Holy upravo o odlaganju otpada kod Oklaja.
Dokument otkriva detalje koji su posebno važni u kontekstu današnjeg pitanja, što je od spornog otpada uklonjeno, a što je i gdje eventualno ostalo.
Holy pitala kako je moguće da institucije ne mogu sankcionirati prekršitelje
Holy je tada predsjednika Vlade Zorana Milanovića pitala kako je moguće da su državne institucije, kako je navela, nemoćne u sankcioniranju evidentnih prekršitelja zakona koji devastiraju prirodne resurse i potencijalno ugrožavaju život i zdravlje ljudi.
Pitala je i što će nadležna tijela učiniti ako odgovorne osobe iz tvrtke VIATONI d.o.o. ne postupe po inspekcijskom rješenju te jesu li podnesene kaznene prijave protiv odgovornih osoba i Luke Šibenik.
U obrazloženju zastupničkog pitanja navedeno je da stanovnici Promine godinama žive u strahu zbog velike količine otpada koji je VIATONI odlagao u površinski kop bivšeg nalazišta boksita.
Policija utvrdila da je otpad dolazio iz Luke Šibenik
Odgovor Ministarstva donosi detalje policijskog postupanja.
Nakon dojave u srpnju 2008. policijski službenici PP Drniš izašli su na teren i, kako stoji u dokumentu, utvrdili točnost dojave o odlaganju raznog otpada u jami Dočina.
Tijekom kriminalističke obrade pribavljena je i dokumentacija Luke Šibenik iz koje je, prema odgovoru Ministarstva, bilo vidljivo da je VIATONI d.o.o. odvozio otpad s područja šibenske luke i odlagao ga u jamu Dočina nedaleko od Oklaja.
Analize otpada nisu dale jednoznačnu sliku
U kontekstu tvrdnji Hrvatskih krških pašnjaka posebno je važan dio državnog dokumenta koji se odnosi na analize spornog materijala.
Ministarstvo navodi da je VIATONI obavio iskop odloženog otpada iz Dočine, nakon čega je ovlašteni laboratorij Zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ proveo uzorkovanje. Prema rezultatima zaprimljenima u rujnu 2009. godine, uzorci su zadovoljili propisane vrijednosti te je materijalu dodijeljen ključni broj 17 05 04 – zemlja i kamenje koji ne sadrže opasne tvari.
Međutim, u istom državnom dokumentu nalazi se i drugačiji nalaz.
Šibensko-kninska županija angažirala je Bioinstitut iz Čakovca. Prema rezultatima te analize, koncentracije klorida, otopljenog organskog ugljika i ukupnih rastopljenih tvari bile su veće od propisanih vrijednosti, zbog čega se taj materijal nije mogao odlagati na mjestu namijenjenom neopasnom otpadu.
U dijelu odgovora koji prenosi podatke MUP-a spominje se i analiza prema kojoj se radilo o "potencijalno opasnom otpadu“.
To je bitna razlika u odnosu na aktualnu objavu udruge Hrvatski krški pašnjaci. Na temelju dokumenta kojim raspolaže ŠibenikIN ne može se potvrditi tvrdnja da je nedvojbeno utvrđeno kako je riječ o "kancerogenom, mutagenom i otrovnom“ otpadu. Za takvu tvrdnju trebalo bi imati izvorni laboratorijski nalaz koji je potvrđuje.
Jednako tako, bez aktualnih analiza nije moguće tvrditi da je materijal koji se danas eventualno nalazi na lokaciji opasan.
VIATONI i Džapo bili kažnjeni
Da se nije radilo samo o medijskim ili političkim optužbama pokazuje nastavak službenog dokumenta.
Nakon kriminalističkog istraživanja protiv Željka Džape i tvrtke VIATONI u ožujku 2009. podnesena je kaznena prijava zbog sumnje na onečišćenje okoliša.
Općinsko državno odvjetništvo u Kninu potom je 30. lipnja iste godine podnijelo optužni prijedlog protiv Džape i VIATONI-ja zbog kaznenog djela ugrožavanja okoliša otpadom.
U dokumentu se navodi i da su pravomoćno proglašeni krivima zbog prekršaja propisanih Zakonom o otpadu. Željko Džapo kažnjen je s 33.334 kune, a VIATONI d.o.o. sa 150.000 kuna.
ODO u Kninu 7. lipnja 2011. odustao je od daljnjeg kaznenog progona zbog primjene načela ne bis in idem, odnosno zabrane ponovnog suđenja za istu stvar nakon ranije pravomoćne odluke.
Postupak protiv Luke Šibenik završio zbog zastare
Službeni dokument otkriva i postupanje prema Luci Šibenik.
Protiv Luke Šibenik d.o.o. te Davora Škugora kao odgovorne osobe još je 3. studenoga 2008. podnesen optužni prijedlog zbog prekršaja Zakona o otpadu.
Prekršajni sud u Šibeniku donio je rješenje kojim je optužba odbijena zbog zastare.
Policija je tijekom kriminalističkog istraživanja razmatrala i moguću kaznenu odgovornost Luke Šibenik, ali je, prema odgovoru Ministarstva, u suradnji s Općinskim državnim odvjetništvom utvrđeno da nema dovoljno materijalnih dokaza za podnošenje kaznene prijave protiv tvrtke.
Ključno pitanje ostaje bez konačnog odgovora: Gdje je otpad?
I tu dolazimo do onoga što je 18 godina poslije najvažnije.
Dokument iz 2012. navodi da je VIATONI obavio iskop otpada iz jame Dočina. Međutim, u istom predmetu navodi se i da tvrtka nije postupila po rješenju kojim joj je bilo naređeno uklanjanje 880 tona otpadnog iskopnog materijala.
Državno odvjetništvo zatražilo je i kriminalističko istraživanje radi utvrđivanja daljnjeg postupanja s tim materijalom.
Drugim riječima, dokumentacija kojom zasad raspolažemo ne daje konačan odgovor gdje je završio sav sporni materijal.
Tu izjava načelnika Budanka postaje posebno važna. Ni Općina Promina, prema njegovim riječima, nema konačnu potvrdu da je otpad uklonjen.
To ne znači da se opasan otpad i danas nalazi u Dočini, ali znači da bez dokumenta o konačnom zbrinjavanju ili novog stručnog uzorkovanja nije moguće odgovorno tvrditi ni suprotno.
A PFAS u Krki?
Hrvatski krški pašnjaci u svojoj objavi dodatno postavljaju pitanje prisutnosti PFAS-a u vodi i povezuju ga s aktualnim slučajem u Gospiću.
U dokumentaciji iz 2012. koju je pregledao ŠibenikIN PFAS se uopće ne spominje.
Zato trenutačno nema činjenične osnove za tvrdnju da PFAS iz ovog otpada postoji u Krki, podzemnim vodama ili izvorištima. To je pitanje na koje odgovor može dati isključivo odgovarajuće uzorkovanje i laboratorijska analiza.
Upravo zbog toga smatramo da ovako ozbiljna tema ne bi smjela ostati na razini Facebook statusa, međusobnih optužbi i nagađanja, bilo da se radi o tvrdnjama o kancerogenom otpadu i PFAS-u, bilo o tvrdnjama o interesnim skupinama i solarnim elektranama.
Gotovo dva desetljeća nakon prvih policijskih i inspekcijskih postupanja odgovor bi trebao biti vrlo jednostavan i dokumentiran: što je bilo odloženo, koliko je uklonjeno, gdje je zbrinuto i što se danas nalazi na lokaciji Dočina.
Dok taj odgovor ne postoji, slučaj očito nije zatvoren.
ŠibenikIN je pitanja uputio i Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, od kojeg smo zatražili informacije o tome što se danas nalazi u napuštenim rudničkim oknima, postoji li evidencija o vrsti i količini otpada te je li otpad iz 2008. godine uklonjen i lokacija sanirana.
Zatražili smo i podatke o eventualnim kasnijim analizama tla, podzemnih i površinskih voda, kao i informaciju jesu li vode na području Promine ikada ispitivane na PFAS spojeve. Fond smo pitali i jesu li nadležni zaprimili novije prijave o mogućem nelegalnom odlaganju otpada te, s obzirom na blizinu Krke i izvorišta pitke vode, postoji li potreba za hitnim uzorkovanjem tla i vode.
Odgovore Fonda objavit ćemo čim ih dobijemo.
