OBJAVA: 29.12.2015, 13:25h   •   IZMJENA: 29.12.2015, 13:36h   komentara   •     ISPIŠI

Povratak u doba Kandijskih ratova

Povijesno otkriće s venecijanske karte: Ispod današnje Zvonimirove ulice bili su iskopani rovovi


PIŠE G.P.
29.12.2015, 13:25h

Obrambeni rovovi su prije četristotinjak godina bili iskopani sa sjeverne strane ispred šibenskih gradskih bedema, na dijelu gdje je sada Ulica kralja Zvonimira. Također, i sa istočne strane su se nalazile suhozidne obrambene konstrukcije, na mjestu kod ex. kina Tesla. Do tih saznanja došao je konzervator Ivo Glavaš nakon što je pregledao u Hrvatskoj nepoznatu i neobjavljenu kartu Šibenika s kanalom i svim tvrđavama objavljenu u Veneciji prošle godine.

 

- Sumnjali smo da postoje takve konstrukcije, ali nijedna karta nije precizno utvrdila način na koji su nastali, odnosno gdje su se točno nalazili. Karta koja ima popratnu legendu datira još u 1647. godinu što znači da je nastala na početku Kandijskog rata, a dio je velikog zbornika pod nazivom Fortezze veneziane dall´Adda all´Egeo – objasnio je Glavaš te dodao da je karta dio grafičke kartografske mape koja se čuva u gradskoj biblioteci u Trevisu u Italiji.

Barone, ističe Glavaš, na venecijanskoj karti nije tvrđava nego vrsta topovske bitnice što je potvrdilo konzervatorska i arheološka istraživanja. Takav oblik Baronea, objašnjava, trajao je do 1659. godine kada je tvrđava podignuta u sadašnjim gabaritima.

- Ono što je važno je da karta potvrđuje naše nalaze starije faze tvrđave Barone i pretpostavke o fazama i načinu ojačavanja tvrđave sv. Ivana. Kartografska mapa obuhvaća gotovo sve mletačke utvrde od Bergama do mletačkih posjeda i tvrđava u Grčkoj. Dio kartografske mape iz Trevisa jesu i dva nacrta šibenske tvrđave sv. Nikole za koja se smatra da su djelo samog graditelja Giangirolama Sanmichelija. Ti su nacrti kod nas objavljeni još 2009. godine – napomenuo je šibenski konzervator kojemu je, inače, tiskan znanstveni rad Šibenska tvrđava sv. Mihovila u Kandijskom ratu u časopisu pod imenom Portal izdavača Hrvatskog restauratorskog zavoda. Taj je časopis od ovog broja indeksiran u međunarodnim znanstvenim citatnim bazama Scopus i Web of Science.

- To znači da je moj rad o tvrđavi sv. Mihovila vidljiv znanstvenoj zajednici u cijelom svijetu, a ne samo rijetkima koji se u hrvatskoj znanosti bave fortifikacijama. Znanstvenici koji se posebice u Evropi bave fortifikacijama odlično su organizirani, izdaju vrlo cijenjene specijalističke časopise o problematici tvrđava u čemu prednjače Nijemci – napomenuo je Glavaš.

Arheološka i konzervatorska istraživanja na tvrđavi Barone objavit će, u suradnji s kolegama iz Muzeja grada Šibenika, vrlo vjerojatno upravo u jednom takvom njemačkom časopisu.

Inače, do sada je jedini rad koji se tiče šibenskih tvrđava u međunarodnim citatnim bazama bio rad o tvrđavi sv. Nikole našeg uvaženog znanstvenika Andreja Žmegača s Instituta za povijest umjetnosti.

- Da bi bogatstvo spomenika kulture kod nas, u ovom slučaju fortifikacija, bilo prezentirano u inozemnim znanstvenim monografijama potrebno je da netko za njih vani čuje, a to je jedino moguće na način da se objavljuju radovi u međunarodno priznatim časopisima – poručio je Glavaš.

 

 

 

Komentari na članak:


NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove portala ŠIBENIK.IN. Portal ŠIBENIK.IN zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara portal ŠIBENIK.IN nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila.

  PRETHODNI ČLANAK

SLJEDEĆI ČLANAK