Potaknuti aktualnim događajima vezanim uz brojne požare u Dalmaciji, ali i sumnji da su neki od njih podmetnuti, odlučili smo provjeriti situaciju u Šibensko-kninskoj županiji. O ovoj temi razgovarali smo s voditeljem Odjela psihijatrije Milivojem Stojanovićem i PU šibensko-kninskom.
Nakon svakog većeg požara u javnosti se često govori o ‘piromanima’, no namjerno izazivanje požara i psihijatrijska dijagnoza piromanije nisu isto, objašnjava Stojanović. Provjerili smo kakva je situacija u županiji, koliko je požara evidentirala policija, koliko je osoba prijavljeno zbog kaznenih djela i prekršaja povezanih s izazivanjem požara te koliko je osoba s dijagnozom piromanije liječeno na Odjelu psihijatrije OB Šibensko-kninske županije.
Požari u brojkama na području Šibensko-kninske županije
Podaci PU šibensko-kninske pokazuju da je od 2020. godine, godine početka Covida, do kraja srpnja ove godine na području županije evidentirano ukupno 3.181 požar. Velika većina odnosila se na požare otvorenog prostora, kojih je u tom razdoblju evidentirano 2.648. Najviše požara u promatranom razdoblju zabilježeno je 2020. godine, kada ih je bilo ukupno 610, od čega 535 na otvorenom prostoru. Godinu poslije evidentirano je 565 požara, od kojih 488 otvorenog prostora, dok ih je 2022. godine bilo 545, odnosno 461 na otvorenom prostoru. Najmanje ih je zabilježeno 2023. godine, ukupno 319, od čega 246 požara otvorenog prostora, da bi broj ponovno porastao na 341 požar 2024. godine, kada ih je 265 bilo na otvorenom. Prošle, 2025. godine, evidentirano je 478 požara, od čega 388 otvorenog prostora, a samo do kraja srpnja 2026. godine policija je već evidentirala 323 požara, od kojih se 265 dogodilo na otvorenom prostoru.
Dakle, u prvih sedam mjeseci ove godine zabilježen je porast broja požara u odnosu na isto razdoblje 2025. godine.
U promatranom razdoblju zbog kaznenog djela Dovođenja u opasnost općeopasnom radnjom ili sredstvom prijavljene su ukupno 94 osobe, a najviše ih je bilo prošle godine, 25. Samo do kraja srpnja ove godine prijavljeno je već 19 osoba. Za to je kazneno djelo predviđena kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina.
Zbog prekršaja iz Zakona o zaštiti od požara u istom su razdoblju prijavljene ukupno 263 osobe, a samo u prvih sedam mjeseci ove godine njih 44. Za osobu koja izazove požar propisana je novčana kazna od 1.990 do 19.900 eura ili do 60 dana zatvora. Ako je požar izazvan iz nehaja, što je najčešći slučaj kod požara otvorenog prostora, kazna iznosi od 260 do 1.990 eura. Kaznom od 130 do 1.990 eura može biti kažnjena i osoba koja ne prijavi nastanak požara ili ne dostavi sve informacije o njemu.
Tijekom požarne sezone, potvrđuju iz PU šibensko-kninske, policija provodi pojačane mjere i radnje na područjima koja se odrede kao najrizičnija za mogućnost izbijanja požara. Prilikom kriminalističkog istraživanja policija, kako navode, provodi sve mjere i radnje s ciljem utvrđivanja svih okolnosti nastanka požara i mogućih počinitelja.
Potvrđeni slučajevi piromanije u županiji i kako se ona liječi
Važno je, međutim, razlikovati svakoga tko namjerno izazove požar od osobe koja boluje od piromanije. Ta je dijagnoza, barem prema podacima šibenske bolnice, na našem području iznimno rijetka. Kako nam je kazao voditelj Odjela psihijatrije Milivoj Stojanović, u posljednjih nekoliko godina ambulantno je liječen samo jedan pacijent s dijagnozom piromanije, i to po pravomoćnoj sudskoj odluci i uz mjeru obveznog psihijatrijskog liječenja. Drugih takvih slučajeva nije bilo, a trenutačno se u šibenskoj bolnici nitko ne liječi pod tom dijagnozom.
Piromanija, naime, nije tek želja da se nešto zapali. Da bi se nekome postavila takva dijagnoza, moraju biti ispunjeni svi stručni kriteriji, od namjernog podmetanja požara i napetosti prije čina do fascinacije vatrom te osjećaja zadovoljstva i olakšanja nakon podmetanja. Pritom se moraju isključiti drugi uzroci i motivi, poput osvete, koristoljublja, prikrivanja kaznenog djela ili drugih svjesnih kriminalnih namjera.
Piromanija se liječi kombinacijom psihoterapije i lijekova, uz preventivne mjere u rizičnim razdobljima, dakle u ljetnoj sezoni. U takvim slučajevima važna je i suradnja psihijatrije s policijom, pravosuđem i socijalnim službama kako bi se razlikovalo kazneno djelo paleža od psihičke bolesti.
Dr. Stojanović upozorava i da pretjerano medijsko izvještavanje može potaknuti osobe kojima pažnja i publicitet pružaju zadovoljstvo, ali naglašava da medijski napisi sami po sebi neće potaknuti zdravu osobu na podmetanje požara.
