Na današnji dan prije 35 godina, 2. studenoga 1991., u Žitniću kod Drniša obavljena je razmjena 124 hrvatska zarobljenika zatočena u srpskim logorima tijekom prvih mjeseci Domovinskog rata. Za mnoge od njih bio je to kraj višemjesečnog zatočeništva, premlaćivanja i zlostavljanja, a mjesto razmjene danas je trajni podsjetnik na stradanja hrvatskih branitelja i civila u kninskom kraju.
Razmjena u Žitniću bila je jedna od većih organiziranih razmjena zarobljenika u prvoj godini Domovinskog rata. Među oslobođenima bili su hrvatski branitelji, policajci i civili koji su nakon zarobljavanja završili u zatvorima i logorima na području pod nadzorom pobunjenih srpskih snaga.
Posebno teško bilo je zatočeništvo u kninskoj Staroj bolnici, zgradi koja je tijekom 1991. godine pretvorena u zatvor. Ondje su zarobljenici bili izloženi fizičkom i psihičkom zlostavljanju, a neki su zadobili teške ozljede s trajnim posljedicama.
O razmjerima zlostavljanja svjedoče i kasnije istrage hrvatske policije i državnog odvjetništva. Utvrđivane su okolnosti premlaćivanja ratnih zarobljenika, mučenja civila i smrti pojedinih zatočenika.
Kninska Stara bolnica, mjesto stradanja hrvatskih zarobljenika
Nakon okupacije Drniša u rujnu 1991. godine dio zarobljenih hrvatskih policajaca odveden je u Knin. Neki su najprije ispitivani u vojarnama i zlostavljani tijekom prijevoza, a potom premještani u bolnicu Sveti Sava i zatvor u Staroj bolnici.
Prema podacima iz kasnijih kriminalističkih istraživanja, zarobljenike su tukli rukama, nogama, kundacima i palicama. Pojedini su nakon zatočeništva ostali trajni invalidi.
Hrvatsko državno odvjetništvo godinama poslije vodilo je postupke protiv osumnjičenih za ratne zločine počinjene u kninskom zatvoru. Istrage su obuhvatile zlostavljanja od kolovoza do početka studenoga 1991. godine, upravo do razdoblja kada je provedena velika razmjena u Žitniću.
Razmjena koja je za 124 ljudi značila povratak na slobodu
Žitnić, naselje na području Drniša, tijekom 1991. godine bio je jedno od mjesta na kojima su se susretali predstavnici hrvatske i srpske strane radi pregovora i razmjene zarobljenika.
U takvim pregovorima sudjelovali su i tadašnji ravnatelj splitske bolnice Goran Dodig te političar Drago Krpina. Dodig se kasnije prisjećao kako je tijekom 1991. više puta odlazio u Žitnić, gdje je pregovarao i s Ratkom Mladićem, tadašnjim časnikom JNA.
Velika razmjena 2. studenoga omogućila je povratak na slobodu 124 hrvatska zarobljenika. Najveći dio njih bio je s područja današnje Splitsko-dalmatinske županije.
Za njihove obitelji taj je dan značio završetak neizvjesnosti koja je trajala tjednima i mjesecima. Mnogi su se vratili s teškim tjelesnim i psihičkim posljedicama zatočeništva.
Žitnić je postao mjesto sjećanja na hrvatske logoraše
U spomen na razmjenu 2. studenoga 1991. godine, taj se datum obilježava kao Dan logoraša Splitsko-dalmatinske županije.
Predstavnici Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora, braniteljskih udruga i obitelji bivših zatočenika tijekom proteklih desetljeća okupljali su se u Žitniću, gdje je podignuto spomen-obilježje, te u Kninu, na mjestu nekadašnjeg zatvora u Staroj bolnici.
Obilježavanja su prilika za prisjećanje na oslobođene zarobljenike, ali i na one koji nisu preživjeli zatočeništvo.
