Na današnji dan, 12. studenoga 1946. godine, u Šibeniku je rođen Branko Guberina, hrvatski fizičar koji je znanstvenu karijeru izgradio istražujući elementarne čestice, kvantnu fiziku i kozmologiju. Njegov put prema međunarodnoj znanstvenoj zajednici počeo je u šibenskoj gimnaziji, gdje je još kao učenik osnovao astronomsku grupu, a potom 1965. godine i Astronomsko društvo „Faust Vrančić”.
Guberina je djetinjstvo i mladost proveo u rodnom Šibeniku, gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. Već se tijekom školovanja isticao zanimanjem za fiziku i astronomiju, a kao učenik četvrtog razreda gimnazije okupio je prve šibenske zaljubljenike u promatranje neba.
Iz te je inicijative 1965. godine nastalo Astronomsko društvo „Faust Vrančić”, čime je Guberina još prije odlaska na studij ostavio trag u znanstvenom i društvenom životu rodnoga grada.
Od šibenske gimnazije do europskih znanstvenih instituta
Nakon završetka gimnazije otišao je u Zagreb, gdje je 1970. diplomirao fiziku na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu. Već sljedeće godine zaposlio se na Institutu Ruđer Bošković, ustanovi uz koju će ostati vezan najveći dio svoje znanstvene karijere.
Doktorirao je 1978. godine, a zahvaljujući stipendiji Zaklade Alexander von Humboldt nastavio je usavršavanje na Institutu Max Planck za fiziku u Münchenu.
Tijekom karijere istraživao je i na znanstvenim ustanovama u Parizu, Marseilleu, Hamburgu i drugim europskim gradovima, a 1990. boravio je kao gostujući profesor na Sveučilištu Kalifornije u Los Angelesu (UCLA).
Na Institutu Ruđer Bošković stekao je zvanje znanstvenog savjetnika, vodio grupu za fiziku čestica i kozmologiju te bio pročelnik Zavoda za teorijsku fiziku i matematiku od 1990. do umirovljenja 2011. godine. Predavao je i na poslijediplomskom studiju fizike zagrebačkog PMF-a.
Istraživao elementarne čestice i tajne svemira
Guberinin znanstveni rad obuhvaćao je teorijsku fiziku elementarnih čestica, kvantnu teoriju polja, gravitaciju i kozmologiju.
Posebno se bavio slabim raspadima čestica koje sadrže teške kvarkove, kvantnom kromodinamikom te pitanjima povezanima s energijom vakuuma i tamnom energijom.
Riječ je o područjima fizike koja nastoje objasniti ponašanje najmanjih poznatih sastavnica materije, ali i razvoj te strukturu svemira.
Tijekom karijere samostalno je ili kao suautor objavio sedamdesetak znanstvenih radova u međunarodnim časopisima i monografijama.
Za svoj je rad 1994. dobio Državnu nagradu za znanost, a 1997. odlikovan je Redom Danice hrvatske s likom Ruđera Boškovića za zasluge u znanosti.
Bio je i predsjednik Hrvatskog fizikalnog društva od 1997. do 2000. godine te član Nacionalnog znanstvenog vijeća Republike Hrvatske.
Znanost je približavao i široj javnosti
Unatoč zahtjevnom znanstvenom radu, Guberina se bavio i popularizacijom fizike, posebno astronomije i kozmologije.
Sudjelovao je u organizaciji javnih predavanja i znanstvenih tribina na kojima su se raspravljala pitanja o nastanku svemira, gravitaciji i suvremenim otkrićima u fizici.
Među takvim događajima bila je i tribina „Eppur si muove”, održana 2017. godine u Zagrebu, na kojoj se govorilo o postanku svemira i otkriću gravitacijskih valova.
Zanimanje za svemir, koje je pokazivao još kao šibenski gimnazijalac, tako ga je pratilo tijekom cijelog života.
Preminuo u rodnom Šibeniku
Branko Guberina preminuo je 21. prosinca 2024. godine u Šibeniku, u 79. godini života. Posljednji ispraćaj održan je na gradskom groblju svete Ane.
Iza njega je ostala znanstvena karijera koja ga je odvela u vodeće europske istraživačke ustanove i na američko sveučilište, ali i jedna manje poznata priča iz šibenske prošlosti.
Naime, mnogo prije nego što je počeo istraživati fiziku elementarnih čestica i tajne svemira, Guberina je kao srednjoškolac okupio skupinu mladih Šibenčana zainteresiranih za astronomiju. Iz te je inicijative nastalo društvo koje je ponijelo ime još jednog poznatog šibenskog znanstvenika, Fausta Vrančića.
