SADA ČITATE
Sanja Jakelić: 'Sustav je pokazao neke slabosti, ali ova je situacija dokazala da možemo ići ukorak sa svjetskom medicinom'
KLJUČNE RIJEČI
sanja jakelić
          OBJAVA: 02.05.2020, 11:38h   •   IZMJENA: 02.05.2020, 12:07h   komentara   •     ISPIŠI

Razgovor s ravnateljicom šibenske bolnice

Sanja Jakelić: 'Sustav je pokazao neke slabosti, ali ova je situacija dokazala da možemo ići ukorak sa svjetskom medicinom'


  Duško Jaramaz/Pixsell Sanja Jakelić: 'Sustav je pokazao neke slabosti, ali ova je situacija dokazala da možemo ići ukorak sa svjetskom medicinom'
PIŠE Marko Podrug
02.05.2020, 11:38h

Intervju s ravnateljicom Opće bolnice Šibensko-kninske županije nakon šest tjedana borbe s koronavirusom.

 

 

 

- Mislim da je ovo pristojna udaljenost, ako hoćete mogu staviti masku na lice - poduzela je potrebne mjere zaštite Sanja Jakelić, ravnateljica šibenske bolnice, kad smo sjeli za konferencijski stol u njezinu uredu.

Pretpostavljam da ste se testirali?

- Jesam.

I? Negativno, nadam se?

- Da. Zasad.

Pa da. Čuli smo već puno puta da tek treći test zna ispasti pozitivan...

- To je moguće jer postoje fragmenti virusa koji ostaju neko vrijeme u nosu i mogu test učiniti pozitivnim, ali to ne znači da je virus aktivan. S obzirom da ne znamo puno o virusu ili samoj bolesti, onda treba biti oprezan, pa ponavljati sve dok ne dobijemo negativan test.

Po glasu vam se čuje da ste u zadnjih mjesec i pol odradili prilično sastanaka...

- Izrazito puno sastanaka, razgovora i konzultacija. Bilo je bitno da ja kao ravnateljica slušam struku, u ovom slučaju infektologe i epidemiologe. Znalo je biti i više od sto poziva na dan, mailova...

Niste ovakvo nešto baš imali u planu kad ste se natjecali za mjesto ravnateljice...

- Ne, naravno. Niti u snu nitko nije mislio da će nam se ovakvo nešto dogoditi, ovo je zaista jedan rat s nevidljivim neprijateljem koji nas je potpuno poremetio. 

Kako to u praksi izgleda?

- Dinamiku i tempo rada te organizacijske sheme koje smo provodili su nam nametnute uputama koje smo dobivali i puno prije nego što se pojavio prvi pozitivan pacijent u Šibeniku, od strane HZJZ-a i našeg Povjerenstva za kontrolu infekcija na čelu s doktoricom Blanšom Bilić. Oni su prije početka same epidemije pripremali cijelu situaciju, jer se očekivalo da ćemo kad-tad dobiti prvog pacijenta s Covidom-19. Taj period kao da je prošao u nekakvom snu, u nekom filmu, dva mjeseca intenzivne organizacijske i kadrovske pripreme, osiguravanje dva paviljona za prihvat pacijenta...

Što su te pripreme uključivale?

- Uključivale su protokol postupanja, kuda prolazi i hoda zaraženi pacijent, tko ga prima, kako i na koji način, a sve da se zaštite i pacijenti i svi zdravstveni djelatnici. Dakle, izrada tih protokola od ulaska pacijenta pa do njegova izlaska. Te mjere su na snazi i dan danas, bez obzira što sad možda imamo situaciju da epidemija jenjava. 

Tu ste bili uspješni, u šibenskoj bolnici zarazio se samo jedan član osoblja.

- Da, taj slučaj se dogodio zbog intenzivnog kontakta s oboljelom osobom u bolnici, i tada je dosta djelatnika otišlo u samoizolaciju, mada ni ta brojka nije bila tako strašna. Nismo imali proboj virusa u zdravstveni sustav, a to je zasluga ljudi koji su pripremali i provodili te protokole. Bilo je vrlo intenzivno i naporno. Pokazalo se da je dobro to što smo mi paviljonska bolnica, tako su se ti putevi zaraženih pacijenata mogli lakše osigurati.

Je li ta transformacije u funkcioniranju bolnice prošla bez većih problema?

- Djelatnici bolnice su bili iznimno kooperativni. Premda nam se u početku, da budemo iskreni, činilo da virus možda i neće doći do nas, svi šefovi odjela i glavne sestre dosta su ozbiljno shvatili situaciju. I kad je došlo do preustroja, kad smo morali isprazniti odjel otorinolaringologije, grupirati sve te druge pacijente, ukinuti sobe, operacijske sale, ni u jednom trenutku nije bilo prigovora ni problema. Većina ljudi se stavila na raspolaganje, a morate znati da nisu u ovoj situaciji radili samo anesteziolozi i infektolozi, čija je to primarna problematika, nego i brojni kirurzi, internisti, specijalizanti svih ostalih grana, Hitna je funkcionirala k'o sat...

Srećom po vas i nas, u samom gradu i nije došlo do neke veće epidemije...

- Uključena sam u ovo od prvoga dana, znam po imenu svakog pacijenta u Šibeniku i mislim da mi u gradu nismo imali lokalni prijenos virusa. A i ti pozitivni koji su bili, oni su tzv. importirani, došli su odnekud ili su bili u kontaktu s prethodno oboljelim osobama. U sljedećoj fazi nas čeka da se pobrinemo da nam ne dolazi do velikog grupiranja ljudi, jer ovoga puta bolnice nisu sigurno mjesto. Stoga nam u reaktivaciji funkcioniranja bolnice sad slijedi ulaganje dodatnog napora da ljude naučimo da dolaze kontrolirano i organizirano.

Barbara Antica / ŠibenikIN

Očekujete li da će se ionako duge liste za preglede sada i produljiti? 

- Hoće, naravno. Šest tjedana je izgubljeno... Ali mi to možemo nadomjestiti, no ne na ho-ruk, jer uvijek postoji opasnost da nam se virus vrati. Ljudi imaju naviku doći ujutro u osam i čekati svoj red, sad će se morati naučiti da dolaze u dogovorene termine.

Kakvu ste imali komunikaciju sa županijskim Stožerom civilne zaštite?

- Odličnu. Počeli smo s fizičkim sastancima, kasnije smo prešli na elektronsku komunikaciju. Naše su se sugestije i mišljenja slušali i poštovali, međutim moram naglasiti da su se svi ostali dionici tog Stožera, uključujući vatrogasce, Državnu upravu za zaštitu i spašavanje, Crveni križ i HGSS, stavili na raspolaganje zdravstvenom sustavu od 0 do 24. Koordinacija unutar Stožera bila je zaista dobra.

Je li ova kriza iznjedrila i neke manjkavosti zdravstvenog sustava?

- Gledajte... Slabosti zdravstvenog sustava uvijek postoje, no ova je situacija pokazala da mi možemo ići ukorak sa svjetskom medicinom. Pokazalo se, zapravo, da naše zdravstvo i nije tako loše. Ne govorim o upravljačkim strukturama nego o medicini kao znanosti koja se dosta uspješno bori s ovim virusom. S druge strane, mogli bismo malo više poraditi na koordinaciji zdravstvenih institucija, i unutar županije i izvan nje. Moram reći da sam prezadovoljna našom suradnjom s nekim klinikama koje su nam u ovom trenutku bile jako bitne, prije svega s KBC-om Split gdje su prihvatili neke naše pacijente na respiratorima.

Bilo je ponekih prigovora da u Šibeniku ovih tjedana nije bilo baš lako doći do doktora obiteljske medicine.

- To nije istina. Moramo biti svjesni da su doktori obiteljske medicine napravili ogroman posao u Murteru za vrijeme karantene, kao i u korona-ambulantama na prostoru TEF-a, u staračkim domovima...

Pa tu se i pojavio problem, bavili su se koronavirusom i za ostale pacijente nisu imali vremena...

- Da, moguće da je zbog toga bilo nekih problema u komunikaciji. Baš zato u budućnosti moramo poraditi na uvođenju modernih tehnologija, moraju nam proraditi u punoj mjeri svi oblici telemedicinskih djelatnosti. Na taj način bili bismo još dostupniji.

Zašto ste neke pacijente slali na respiratore u Split? Ima li šibenska bolnica dovoljno respiratora?

- Ima. Postoji dvanaest respiratora u šibenskoj bolnici, sedam fiksnih i pet mobilnih, što je sasvim dovoljno i za puno gori scenarij zaraze od onoga koji smo mi imali u županiji. Međutim, ne možemo imati na istom odjelu korona pozitivne i negativne pacijente, naših sedam fiksnih respiratora je na CIT-u i njih smo držali za negativne pacijente.

Što vrijeme odmiče, u narodu prevladava mišljenje da se s mjerama zaštite pomalo i pretjeruje. Dakle, pretjerujemo li u prevenciji od koronavirusa?

- Ne, ova bolest je izrazito nepredvidiva, za neke ljude iznimno teška. Mislim da se nije pretjeralo, bolest napada sve ljude jednako, naravno da su stariji i nemoćniji ljudi imali puno slabije kliničke slike i mnogi su i umrli. U tom smislu, u zaštiti svakog života nijedna mjera nije pretjerana. I drugo, ono što je bilo vidljivo u Kini i Italiji, kad virus napadne zdravstveni sustav, od njega umiru i liječnici i medicinske sestre koji su bili u intenzivnom kontaktu s pacijentima. Ono što mene brine jest kako će sve ovo imati utjecaj na nas post-festum.

Da, kad sve ovo prođe, vraćate s normalnom poslovanju i desecima milijuna kuna duga...

- Točno. U kakvom stanju ćemo izaći iz ovoga, ja zaista ne znam. Politiku upravljanja i financiranja zdravstvenog sustava vodi Ministarstvo zdravstva, odnosno HZZO, a ja vjerujem da će morati doći do određenog resetiranja sustava. Kojim modelima, ne znam. Šibenska bolnica je prije koronavirusa, bez obzira na stara dugovanja, još dobro i plivala u financijskom smislu. Sad će nas sve ovo vratiti malo unazad, jer smo zadnjih mjesec i pol radili sa smanjenim kapacitetom, imali smo vrlo malo izdanih faktura, tako da ćemo sigurno povećati taj dug. Neke odluke će se morati donijeti, vjerujem da će doći do smanjena akutnih kreveta i povećanja broja kreveta u dnevnim bolnicama, znači što kraći boravak, što brža dijagnostika i terapija... Takav model poslovanja, zapravo, danas zahtijeva moderna medicina. 

 

 

 

 

Komentari na članak:


NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove portala ŠIBENIK.IN. Portal ŠIBENIK.IN zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara portal ŠIBENIK.IN nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila.

  PRETHODNI ČLANAK

SLJEDEĆI ČLANAK