OBJAVA: 20.02.2020, 14:06h   •   IZMJENA: 20.02.2020, 14:23h   komentara   •     ISPIŠI

Razgovor s povjesničarom Milivojem Blaževićem

Šibenik ima dugu povijest masonerije, ali: 'Danas nitko u gradu nema takav kapacitet'


  ŠibenikIN Šibenik ima dugu povijest masonerije, ali: 'Danas nitko u gradu nema takav kapacitet'
PIŠE Marko Podrug
20.02.2020, 14:06h

Budući da su masoni trenutačno vruća medijska roba, i Šibenik konje za utrku ima.

 

 

 

Prvo imena:

- Ivan, Kazimir i Jerolim Draganić (braća od kojih je kasnije nastala loza Draganića-Vrančića, koja je posjedovala Zloselo/Pirovac)
- Petar Katalinić (posjednik)
- Karlo Blačić (vjerojatno iz Danila, gvardijan sv. Lovre)
- Ante Fenzi (šibenski plemić)
- Viktor Galiotović (poznati mason, pripadao zadarskoj loži)
- Frane Maričić (imao dva sudska procesa radi pripadnosti masonima, oba puta oslobođen)
- Ivan Visiani (liječnik iz loze Roberta Visianija)
- Ante Marinović (pisac i prevoditelj, njegov otac bio je osnivač prve kazališne grupe u Šibeniku, 1798.)
- Augustin Giadrov (osnivač Šibenske narodne glazbe)
- Defrateo (odvjetnik)
- Krsto Matiazzi (odvjetnik i lučki upravitelj)
- Petar Semonić (načelnik)
- Ante Zuliani (carinik čija je obitelj povezana s palačom Divnić)
- Leopold Dorčić (trgovac iz Rijeke koji je pristaše masona vrbovao u Šibeniku)

Za nabrojane osobe se sa sigurnošću može reći da su bili šibenski slobodni zidari, a članovi masonskih loža postali su između 1797. i 1830. godine. To smo doznali od Milivoja Blaževića, povjesničara, magistra znanosti, koji je radni vijek proveo u Državnom arhivu u Šibeniku, a jedno je vrijeme bio član Braće hrvatskog zmaja. Blažević je do sada objavio 41 znanstveni rad, odnosno ukupno 1250 kartica znanstvenog teksta, a proučavanje masonerije posebna mu je strast.

- Govoriti o masoneriji na području Šibenika može se samo u kontekstu vremena od kraja Mletačke republike, odnosno od dolaska Francuza pa kroz čitavo 19. stoljeće do pada Austro-Ugarske i razdoblja Kraljevine Jugoslavije - počinje objašnjavati Blažević.

Milivoj Blažević

U Šibeniku se masonstvo veže uz pojavu napolitanskih galija i trgovaca koji su od kraja 18. st. konstantno ovdje dolazili trgovati. Postoje pisani dokazi da je na samom početku 19. stoljeća u tvrđavi sv. Nikole iz Italije završilo 169 zatvorenika sa sjevera Italije, članovi pokreta protiv Napoleonove vlasti, uglavnom iz masonskih loža.

- Upravo se zahvaljujući toj grupi zatvorenika razvila masonerija u Šibeniku. S njima su u kontakt došli liječnici, odvjetnici, ali i Dolačani koji su bili veslači na galijama koje su povezivale tvrđavu i grad. Šibenske žene su na tvrđavu sv. Nikole nosile marendu, a čak su im na tvrđavi bili organizirani i koncerti. Kasnije su ti zatvorenici premješteni u Petrovaradin - priča Blažević.

No, Šibenik, za razliku od Splita, Zadra i Trogira, nikad nije imao masonsku ložu, imao je masone koji su bili članovi raznih loža iz drugih gradova. Masoni su, priča naš sugovornik, imali prilično utjecaja na oblik i arhitekturu grada.

- Recimo, zgrada u kojoj je nekad bila Jadranska banka, nasuprot kazališta. Ta je zgrada napravljena za vrijeme Venecije, a kasnije je tu bila austrougarska komanda kada je dograđen prednji dio. Dakle, prvi simboli masona su dva stupa, boaz i jakin iz židovske povijesti, a poviše njih je dvanaest pravokutnih elemenata, što je asocijacija na znakove zodijaka. Ti znakovi su, uz šestar i trokut, simboli koje su masoni koristili. To je bio njihov znak prisutnosti, time su poručili - mi smo tu - kaže Milivoj Blažević.

Blažević nadalje tvrdi da su francuski masoni u Šibenik donijeli dosta pozitivnih pomaka, no pučani ih nisu voljeli, a postoji i zapis da su za vrijeme anarhističkih prosvjeda na Gorici ubijeni jedan mason i njegova supruga. Nakon pada Napoleona, masoneriju su na ovim prostorima održavali Talijani, a od polovice 19. stoljeća ovdašnje vođe masona bili su ljudi čija su imena danas zaboravljena. Masonerija je u Šibeniku bila živa, iako službena organizacija nikad nije osnovana.

Tako je i danas. U Šibeniku ne postoji loža, a čini se da nema ni masona.

- Mislim da ih nema, jednostavno nema ljudi koji su takvi kapaciteti - tvrdi Blažević, koji masoneriju nipošto ne stavlja u negativan kontekst. - To je glupo tvrditi, masoni nisu negativna povijesna činjenica. Da mi u Hrvatskoj imamo jaku masoneriju, država bi nam danas bila puno drugačija.

Nije reklama za HPB nego dokaz masonerije u Šibeniku

Ove gradske klubove, Lions i Rotary, Blažević ne smatra masonskim ložama već karitativnim udruženjima, nekim vrstama humanitarnih zaklada, a isto misli i o Braći hrvatskoj zmaja, družbi koja djeluje i u Šibeniku.

- I ja sam bio član Braće hrvatskog zmaja, no nisam se slagao s nekim pravilima pa sam otišao. Ta je družba svojevrsna kontra masonima, iako nisu osnovani iz tog razloga. Oni su kršćani koji imaju za cilj promicanje nacionalnih interesa, mada u ritualnima imaju dosta sličnosti s masonima. Inicijacija je slična - tu je mač, kao i ono što ti se stavi na glavu, primiš svjetlo i položiš svečanu zakletvu - reći će šibenski povjesničar, koji tvrdi da je morao biti član družbe jer je bio zaposlenik Državnog arhiva. 

- Arhivist mora biti član. Ja sam bio taj koji je čuvao dokumente. Otvoreno ću reći - u Šibeniku je moglo biti svašta da nije bilo mene. Kod mene su bili spisi partije, komiteta, tajnih službi... Sve sam to poslije predao državi, Račanu i ostalima.

O aktualnom slučaju Državnog odvjetnika Dražena Jelenića, Blažević smatra da je namjerno u javnost dao informaciju o svom članstvu jer iz nekog razloga više nije htio biti na toj funkciji. 

- Država ne može urediti propisom da netko na visokoj funkciji ne smije biti član masonske lože, jer takav zakon nigdje ne postoji. A tajnost članstva postoji jer ovo društvo još nije zrelo prihvatiti te stvari.

- Ljudi odmah kažu - on je mason, to su gušteri ili što ja znam. Masonstvo je jako tamo gdje je razvijena politička kultura, a za to treba proći barem tri generacije. Ova naša generacije koja je rođena prije desetak godina možda će to doživjeti, pod uvjetom da brdsko-planinski dio kulture ne prevlada u urbanim sredinama - zaključit će na kraju Milivoj Blažević.

 

 

 

 

Komentari na članak:


NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove portala ŠIBENIK.IN. Portal ŠIBENIK.IN zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara portal ŠIBENIK.IN nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila.

  PRETHODNI ČLANAK

SLJEDEĆI ČLANAK