Na današnji dan prije 48 godina, 2. studenoga 1978., svečano je otvoreno Gradsko groblje Kvanj, danas najveće posljednje počivalište Šibenčana. Novo groblje imalo je 370 obiteljskih grobnica, mrtvačnicu i prostrani trg za ispraćaje, a zanimljivo je da je predano na uporabu prije nego što je do kraja uređen prilazni put. Još je zanimljivija činjenica da su gradske vlasti odluku o gradnji novog groblja donijele čak 30 godina ranije.
Potreba za novim gradskim grobljem pojavila se još u prvoj polovici 20. stoljeća, kada je postalo jasno da postojeća groblja više ne mogu zadovoljiti potrebe grada koji se širio i dobivao sve više stanovnika.
Posebno je teško stanje bilo na groblju svete Ane, koje je otvoreno još 1828. godine. Do 1948. ondje je bilo pokopano čak 37.114 osoba, a gradska komisija koja je pregledala groblje utvrdila je da su grobnice prepune i da nedostaje prostora za nove ukope.
U izvješću se spominje i više od 50 grobova prepunih kostiju, nedostatak kosturnice te dotrajali drveni most koji je povezivao stariji i noviji dio groblja. Komisija je upozorila da je potrebno što prije izgraditi novo središnje groblje, namijenjeno građanima svih vjeroispovijesti.
Novo groblje trebalo je biti na Meterizama
Godine 1948. započelo je ozbiljnije planiranje novog šibenskog groblja. Razmatrano je više lokacija, među kojima su bili Rokići, Raskrižje i prostor današnjih Meteriza.
Prema dokumentaciji koju su desetljećima poslije istraživali djelatnici Čempresa i šibenskog muzeja, tadašnja gradska komisija razmatrala je mogućnost gradnje groblja na području Meteriza. U to vrijeme taj dio grada još nije bio gusto izgrađen, pa se smatrao pogodnim za takvu namjenu.
No razvoj Šibenika krenuo je drugim smjerom. Meterize su postupno postale stambeno naselje, a konačan izbor pao je na Kvanj.
Iako je potreba za novim grobljem utvrđena još 1948., njegova realizacija počela je tek početkom sedamdesetih godina.
Svečano otvorenje na Dušni dan 1978.
Kvanj je službeno predan na uporabu 2. studenoga 1978. godine, na Dušni dan.
Svečanosti su prisustvovali predstavnici tadašnjih gradskih vlasti i komunalnih poduzeća. Groblje je otvorio Mladen Radić, predsjednik Socijalističkog saveza radnog naroda Šibenika, dok je prigodni govor održao Mate Laganović, direktor poduzeća Čempresi.
Projekt je izradilo šibensko poduzeće Plan, a građevinske radove izvela Izgradnja.
Novo groblje imalo je 370 obiteljskih grobnica, dodatne parcele predviđene za ukope te prostor osiguran za buduće proširenje. Izgrađena je i mrtvačnica s velikim komemorativnim trgom, što je u to vrijeme predstavljalo velik pomak u organizaciji pogrebnih ispraćaja u Šibeniku.
Ipak, otvorenje je pratila jedna neobična okolnost. Premda je groblje bilo izgrađeno i uređeno, prilazni put još nije bio potpuno dovršen.
Od 370 grobnica do najvećeg gradskog groblja
Kvanj se tijekom sljedećih desetljeća postupno širio i postao središnje gradsko groblje.
Prema službenim podacima Grada Šibenika iz provedbenog programa za razdoblje od 2021. do 2025. godine, groblje Kvanj prostire se na 43.350 četvornih metara i ima oko 2600 grobnica.
Za usporedbu, groblje svete Ane prostire se na približno 4300 četvornih metara i ima 904 grobnice.
Od prvih 370 obiteljskih grobnica do današnjeg velikog grobljanskog kompleksa, Kvanj je tijekom gotovo pola stoljeća postao mjesto na kojem su ispraćene generacije Šibenčana. Njegova povijest pritom svjedoči i o razvoju grada, promjenama urbanističkih planova te vremenu u kojem je Šibenik na novo groblje čekao puna tri desetljeća.
