Šibenik je u 2025. godini za kulturu izdvojio 330,09 eura po stanovniku, čime se našao na četvrtom mjestu među hrvatskim gradovima. Kultura je činila 17,23 posto ukupnih gradskih rashoda, dok su izdvajanja u odnosu na godinu ranije povećana za čak 4,24 milijuna eura.
Šibenik se prema podacima o izvršenju gradskih proračuna za 2025. godinu svrstao među hrvatske gradove koji su za kulturu izdvajali najviše novca. Prema analizi portala Gradonačelnik.hr, Šibenik je s 330,09 eura izdvojenih za kulturu po stanovniku zauzeo četvrto mjesto u Hrvatskoj, iza Dubrovnika, Hvara i Pakraca.
Još je zanimljiviji podatak o udjelu kulture u ukupnoj gradskoj potrošnji. U Šibeniku je na kulturu otpalo 17,23 posto ukupnih gradskih rashoda, čime je grad također zauzeo četvrto mjesto u Hrvatskoj. Veći udio imali su samo Pakrac, Donja Stubica i Ludbreg.
Za kulturu 4,24 milijuna eura više nego godinu ranije
Šibenik se među hrvatskim gradovima posebno izdvaja i po rastu izdvajanja.
U odnosu na 2024. godinu, gradska izdvajanja za kulturu povećana su za 4,24 milijuna eura. Time je Šibenik zauzeo četvrto mjesto po apsolutnom povećanju, iza Splita, Siska i Bjelovara.
Za usporedbu, Split je izdvajanja povećao za 10,17 milijuna eura, Sisak za 4,69 milijuna, a Bjelovar za 4,55 milijuna eura. Šibensko povećanje od 4,24 milijuna eura stoga predstavlja jedno od najvećih povećanja gradskih ulaganja u kulturu u Hrvatskoj tijekom 2025. godine.
Što stoji iza povećanja?
Velik dio šibenske kulturne politike posljednjih godina vezan je uz ulaganja u kulturnu infrastrukturu, rad gradskih kulturnih ustanova, programe te upravljanje i razvoj tvrđava i drugih kulturno-povijesnih sadržaja.
Među ustanovama koje imaju značajnu ulogu u toj strukturi je Javna ustanova Tvrđava kulture Šibenik. Prema lokalnim izvještajima, ta je ustanova u 2025. iz gradskog proračuna dobila 2,4 milijuna eura, odnosno 444 tisuće eura više nego godinu ranije.
Tvrđava kulture upravlja šibenskim fortifikacijskim sustavom i programima koji se na njemu temelje, pa se dio povećanja gradskog financiranja kulture može promatrati i kroz prizmu velikih ulaganja u kulturnu infrastrukturu i njezino održavanje.
Grad Šibenik ujedno je u svojim službenim dokumentima za 2025. godinu objavio izvješće o izvršenju Programa javnih potreba u kulturi, tehničkoj kulturi i znanosti, što daje osnovu za detaljniju analizu kamo su sredstva konkretno usmjerena.
Šibenik ispred većine velikih gradova
Podatak od 330 eura po stanovniku posebno dobiva na težini kada se usporedi s drugim hrvatskim gradovima.
U prvih deset po izdvajanju po stanovniku, uz Šibenik su još Dubrovnik, Hvar, Pakrac, Donja Stubica, Stari Grad, Sisak, Petrinja, Crikvenica i Sveta Nedelja. Ukupno je 20 hrvatskih gradova za kulturu izdvojilo više od 200 eura po stanovniku.
Šibenik se, dakle, ne nalazi visoko samo zbog svoje veličine ili ukupnog iznosa proračuna, nego i kada se izdvajanja promatraju po stanovniku.
Istodobno, važno je naglasiti da ovakve usporedbe treba čitati s određenim oprezom. Visoka izdvajanja mogu biti posljedica velikih jednokratnih ili kapitalnih projekata, pa veći iznos za kulturu ne znači nužno i proporcionalno veće financiranje redovitih kulturnih programa.
Rekordna godina za kulturu u hrvatskim gradovima
Na razini cijele Hrvatske, gradovi su tijekom 2025. za kulturu izdvojili ukupno 456,49 milijuna eura, što je 22,77 posto više nego godinu ranije. Sedam gradova više je nego udvostručilo svoja izdvajanja, dok je 53 gradova zabilježilo rast od najmanje 25 posto.
Šibenik je u toj priči posebno zanimljiv jer se nalazi visoko u tri kategorije istodobno – po iznosu po stanovniku, po udjelu kulture u ukupnim rashodima te po apsolutnom povećanju izdvajanja u odnosu na prethodnu godinu.
To otvara i pitanje koje će biti zanimljivo pratiti u narednom razdoblju: hoće li visoka razina ulaganja u kulturu biti nastavljena i u 2026. godini te koliko će se ta ulaganja odraziti na kulturnu ponudu, dostupnost programa građanima i financijsku održivost gradskih kulturnih ustanova.
