Briga o mentalnom zdravlju

Šibenske psihoterapeutkinje Sandra i Tatjana o 'jesenskoj depresiji': Kako ju prepoznati i što učiniti da jesen prođe glatko?

Šibenik   |   Autor: I. Šimundić   |   17.10.2021 u 10:19

  ŠIBENIKIN
Iako u stručnoj literaturi termin 'jesenska depresija' ne postoji, u svakodnevnom razgovoru čuje se gotovo na dnevnoj bazi. Riječ je zapravo o sezonskom afektivnom poremećaju, o kojem smo razgovarali sa dvije šibenske psihoterapeutkinje, Sandrom Svirčić i Tatjanom Ninić.

Sandra je certificirana geštalt psihoterapeutkinja, a Tatjana integrativna dječja i adolescentna psihoterapeutkinja pod supervizijom. One su osmislile radionice kroz koje sugrađanima pomažu nositi se s napadajima panike, negativnim mislima, anksioznošću i stresom. S njima smo već razgovarali o napadajima panike i anksioznosti, a s dolaskom jeseni vrijeme je za razgovor o takozvanoj 'jesenskoj depresiji', odnosno sezonskom afektivnom poremećaju (Seasonal Affective Disorder).

Kada se uopće počelo govoriti o 'jesenskoj depresiji'?

Sezonski afektivni poremećaj prvi je put  opisao 1984. godine američki psihijatar Norman Rosenthal. Dnevna svjetlost snažno utječe na naš cirkadijalni ritam i na proizvodnju hormona melatonina koji je odgovoran za uredan san te serotonina povezanog s raspoloženjem. Tijekom jesenskih dana sve više vremena provodimo u zatvorenim prostorijama, a to utječe na naš cirkadijalni ritam, proizvodnju melatonina i serotonina. Smanjena proizvodnja serotonina u mozgu, neurotransmitera, koji ima umirujuće djelovanje i stvara osjećaj sreće, doprinosi osjećaju depresije, povećanom umoru i apetitu.

Može li se u kontekstu 'jesenske depresije' pričati o preuveličavanju osjećaja bezvoljnosti ili lošeg raspoloženja ili je riječ o nečem većem?

Svatko se od nas ponekad osjeća tužno, nesretno, usamljeno ili bezvoljno, pogotovo u ovoj situaciji s Covidom, ali to u pravilu ne bi trebalo narušavati svakodnevicu ni ometati nas u obavljanju uobičajenih aktivnosti. Suprotno tome, ako nas psihičko stanje značajno ometa i ti simptomi traju duže vremena, tada govorimo o mogućem nastanku kliničke depresije, a dijagnozu za nju postavlja samo liječnik psihijatar.

Kako bi se onda mogla opisati 'jesenska depresija', odnosno sezonski afektivni poremećaj?

Riječ je o simptomima poput lošeg raspoloženja, gubitka interesa, odnosno zadovoljstva u svakodnevnim aktivnostima, manjka energije, nesanice, pretjerivanje u jelu ili gladovanju te osjećaju krivnje ili očaja. Da bi se sa sigurnošću postavila dijagnoza, pojavnost simptoma depresije mora odgovarati izmjeni godišnjih doba i ponavljati se barem dvije uzastopne godine. Zanimljivo je da su žene čak šest puta izloženije riziku razvoja sezonskog afektivnog poremećaja od muškaraca.

 

 


 

Kako razlikovati simptome kliničke depresije od sezonskog poremećaja? 

Ovo je veoma značajno pitanje. Depresija je bolest s tisuću lica. Iznimno je važno na prijeme prepoznati simptome depresije koji se dijele somatske i emocionalne i kognitivne. Somatski su vezani uz san, energiju, apetit ili libido, emocionalne uz raspoloženje, tjeskobu, plakanje, a kognitivni uz krivnju, pesimizam ili suicidalne misli. Skoro 25 posto oboljelih će simptome trpjeti i po godinu dana dok ne zatraže stručnu pomoć. Kod liječenih bolesnika teža depresivna epizoda prestane za tri mjeseca, ukoliko se liječenje antidepresivima u tom periodu ne prekine. Zato je iznimno važno na vrijeme primijetiti simptome i potražiti pomoć liječnika psihijatra.

Oko 5 pet posto svjetske populacije boluje od depresije. Ona je vodeći uzrok invaliditeta u svijetu i predstavlja globalno opterećenje u radnom i ekonomskom pogledu. Prati se trend sve ranijeg javljanja prvih simptoma. Prema SZO najnoviji podaci pokazuje da je  depresija na 4. mjestu oboljenja u Hrvatskoj. 

Kako se nositi s blagim simptomima, a kako s težima?

Kod blagih simptoma dobro je provesti što više vremena vani, da se ne osamljujemo i ne izoliramo već da budemo u kontaktu s ljudima zbog kojih se osjećamo bolje. Nadalje, važno je smanjiti i unos kofeina i voditi računa o pravilnoj prehrani. Održavati urednu higijenu sna koliko god je to moguće – odlaziti na počinak i buditi se otprilike u isto vrijeme, pogledati dobar film ili pročitati dobru knjigu. Jedan od načina na koji se tretira sezonski afektivni poremećaj je fototerapija koja se bazira na liječenju pomoću svjetlosti koja ima antidepresivan učinak na tijelo. Ako ništa od toga ne pomaže i dalje se osjećate depresivno, umorno i razdražljivo, obavezno potražite stručnu pomoć.

Kakva je situacija na našem području po pitanju brige za mentalno zdravlje?

Moram priznati da kod nas još uvijek postoji snažan otpor prema odlasku liječniku psihijatru, traženju stručnog savjeta psihoterapeuta ili liječnika obiteljske medicine. Klijenti se najčešće žale na umor i manjak energije kao i teško započinjanje bilo kakve aktivnosti. Također, javljaju se i teškoće u koncentraciji i pri donošenju odluka, rastresenost i lošija pažnja. Gubitak apetita i okusa hrane dovode do smanjenja tjelesne težine, dok s druge strane kod nekih osoba dolazi  do prejedaju ugljikohidratima i slatkišima kako bi ublažili patnju. Psihomotorna retardacija se ogleda u usporavanju pokreta tijela, dugim pauzama u govoru ili licu bez mimike. Svakako bih istaknula da je prije uključivanja u postupak savjetovanja ili psihoterapije, nužno prvo otići na pregled kod liječnika obiteljske medicine ili liječnika psihijatra. 

 

Podijeli: