SADA ČITATE
Šibenski kroničar predlaže da se Poljana ponovno preimenuje: 'Iako je 'osnivač' grada, ni jedna ulica ni trg ne nose njegovo ime'
          OBJAVA: 21.09.2019, 11:34h   •   IZMJENA: 21.09.2019, 11:40h   komentara   •     ISPIŠI

Poljana Petra Krešimira IV.?

Šibenski kroničar predlaže da se Poljana ponovno preimenuje: 'Iako je 'osnivač' grada, ni jedna ulica ni trg ne nose njegovo ime'


  ŠibenikIN Šibenski kroničar predlaže da se Poljana ponovno preimenuje: 'Iako je 'osnivač' grada, ni jedna ulica ni trg ne nose njegovo ime'
PIŠE ŠibenikIN
21.09.2019, 11:34h

Sada, kad se radikalno preuređenje šibenske Poljane kao gradskog središta primiče svojoj završnici, nova je prilika za ponovno postavljanje pitanja: zašto Šibenik kao Krešimirov grad nema Petra Krešimira IV. među imenima svojih glavnih ulica, trgova ili dijelova obale, pita se Ivo Jakovljević u novom postu na svom blogu 'Šibenski brevijar'. Njegov post uz odobrenje autora prenosimo u nastavku.

 

 

 

Neobjašnjivom igrom slučaja ili obična previda, promaklo je bilo i šibenskom povjesničaru, Krsti Stošiću, da 1924. godine u svoj prijedlog prvog uređenog popisa imena šibenskih ulica, trgova, stuba, buta i obale uvrsti i ime hrvatskog kralja Petra Krešimira IV, kao što je bilo promaklo i gradskoj vlasti kad je tijekom 1991., u dva navrata mijenjala i dopunjavala nazive pojedinih ulica, trgova i dijelova obale. Sada, kad se radikalno preuređenje šibenske Poljane kao gradskog središta, komponiranog za prometne, urbanističke i kulturološke izazove 21. stoljeća, primiče svojoj završnici, nova je prilika za ponovno postavljanje pitanja: zašto Šibenik kao Krešimirov grad nema Petra Krešimira IV među imenima svojih glavnih ulica, trgova ili dijelova obale? Predlažem, dakle, Gradskom vijeću da, nakon preuređenja Poljane, toj središnjoj šibenskoj adresi dade ime Petra Krešimira IV.

Jer, prvi spomen imena Šibenik je, iako u latinskom obliku, iz Krešimirove darovnice, izdane na Božić 1066. godine: (in) Sibiniquo – u Šibeniku (nominativ: Sibinicum), pa je na svojevrstan način Petar Krešimir IV „osnivač“ Šibenika, iako u njemu – kako sam šire opisao u studiji o šibenskom identitetu, pod naslovom „EUROPSKI ŠIBENIK“ - nije rođen, niti je u njemu živio i vladao, ni umro, nego ga je samo posjetio tog povijesnog 25. prosinca 1066. Zatim je – od 1066. - moralo proći još 300 godina, da bi se u 14. stoljeću prvi put pojavilo to ime u hrvatskom obliku: Šibenik. Utoliko je i metafora o Šibeniku kao Krešimirovu gradu više mit, nego povijesna činjenica. No, više i od te metafore i od tog iz nje izvedena mita je nesporna činjenica da se prvi spomen Šibenika u jednom pisanom dokumentu spominje u toj darovnici Petra Krešimira IV, izdanoj na Božić 1066. baš u Šibeniku. Dajući ime Petra Krešimira IV svojem središnjem trgu, europski Šibenik bi u 2020. godini tom hrvatskom kralju na najbolji način zahvalio na usluzi, kojom ga je uključio u burnu hrvatsku i europsku povijest.

Isti je prijedlog u srpnju 1996. u svojoj knjizi, pod naslovom „Šibenske ulice i trgovi“, iznio moja otac, Josip Jakovljević, koji je zagovarao ne samo da se Poljana nazove imenom Petra Krešimira IV, nego i da se na preuređenoj Poljani postavi i spomenik tom hrvatskom kralju. Ali, tada bi Krešimir svojim volumenom bio oduzeo barem tri parkirališna mjesta, pa se takav prijedlog nigdje nije ni razmatrao, nego je nekoliko godina kasnije Petar Krešimir IV postavljen na dnu perivoja (gdje automobili nemaju pristup), na mjestu gdje je do Nazorova posjeta Šibeniku, 1945., bio spomenik šibenskom književniku Nikoli Tommaseu (koji je u 19. stoljeću gotovo sav svoj opus napisao na talijanskom i nije skrivao svoje simpatije za talijansku kulturu i politiku, iako je nostalgično patio za Šibenikom).

Zanimljivo je da – iako su Šibenčani (što je primijetio bio još i Juraj Šižgorić u doba renesanse) nagli, žestoki i bez sklonosti za finese ili kontekstualna razmatranja – ni 1945., niti 1991., pa ni kasnije, nisu radikalno mijenjali tu svoju identitetsku sliku, koju sa sobom donose imena ulica, trgova, obale, perivoja, buta i tvrđava. Tako su i poslije oslobođenja od talijanske i njemačke okupacije, nakon kasne jeseni 1944., u gradu ostali nazivi većine ulica s imenima iz doba renesanse i baroka, kao i iz modernizirajućeg 19. i 20. stoljeća, uz dopunu 30-ak  adresa s nazivima imena, brigada i datuma iz Narodno-oslobodilačke borbe, kao što je nakon preimenovanja i dopuna iz 1991. preživjela većina adresa s imenima i nazivima partizanskih odreda iz NOB-a, uz dodatak hrvatskih kraljeva, kršćanskih svetaca, šibenskih biskupa i naziva s imenima i sadržajima iz Domovinskog rata.

Poljana više nikad neće biti grudalište, šetalište ili klizalište, kao što je bila jednog siječanjskog dana 1954., s okruglom trafikom na kantunu, ali može biti novo, velebno središte grada za 21. stoljeće

Tako danas u Šibeniku, na popisu njegovih ulica, trgova, dijelova obale, perivoja i buta, imamo i kralja Tomislava, i kralja Zvonimira, i Pavla Šubića, i Stjepana Radića, i Franju Tuđmana, kao i dugi niz renesansnih imena od Jurja Dalmatinca do Šižgorića, Divnića i Vrančića, kao i Matiju Gupca, niza zaslužnih šibenskih partizana te žrtava nacizma i fašizma, sve do Nikole Tesle i pape Ivana Pavla II, ali još ne i – hrvatskog kralja, šibenskog utemeljitelja u povijesti, Petra Krešimira IV. Skori završetak preuređenja Poljane je dobar povod da se taj neobjašnjiv previd - ispravi, piše Jakovljević na Šibenskom brevijaru. 

 

 

 

Komentari na članak:


NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove portala ŠIBENIK.IN. Portal ŠIBENIK.IN zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara portal ŠIBENIK.IN nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila.

  PRETHODNI ČLANAK

SLJEDEĆI ČLANAK