Jedna od najstarijih vjetroelektrana u Hrvatskoj, Trtar-Krtolin pokraj Šibenika, trebala bi proći opsežnu obnovu i modernizaciju. Postojećih 14 vjetroagregata ukupne snage 11,2 megavata zamijenit će pet novih, pojedinačne snage šest megavata, čime će instalirana snaga elektrane porasti na 30 megavata. Projekt uključuje i ugradnju baterijskih spremnika energije te rekonstrukciju pristupnih putova.
Riječ je o projektu revitalizacije, odnosno takozvanom repoweringu vjetroelektrane Trtar-Krtolin, koja je izgrađena i puštena u pogon 2006. godine. Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije objavilo je informaciju o zahtjevu za ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš, a prateći elaborat zaštite okoliša izradila je zagrebačka tvrtka Eko Invest.
Prema projektnoj dokumentaciji, planirano je uklanjanje svih 14 postojećih vjetroagregata i njihova zamjena s pet suvremenijih uređaja. Svaki od novih agregata imat će snagu do šest megavata, stupove visoke do 120 metara i promjer rotora do 160 metara. Time bi se ukupna instalirana snaga vjetroelektrane povećala s postojećih 11,2 na 30 megavata.
Uz nove vjetroagregate predviđena je i ugradnja četiri baterijska spremnika energije, ukupnog kapaciteta 20 megavatsati i snage 10 megavata. Projekt obuhvaća i rekonstrukciju te proširenje dijela postojećih pristupnih putova kako bi se omogućio pristup novim postrojenjima.
Stari agregati visoki 50 metara odlaze u povijest
Kada je 2006. godine puštena u rad, vjetroelektrana Trtar-Krtolin bila je druga izgrađena vjetroelektrana u Hrvatskoj. Sastoji se od 14 vjetroagregata tipa Enercon E-48, pojedinačne snage 0,8 megavata. Postavljeni su na stupove visoke 50 metara, a promjer njihovih rotora iznosi 48 metara.
Elektrana je na elektrodistribucijsku mrežu priključena preko trafostanice Bilice, a povezivanje je izvedeno zračnim i kabelskim vodovima ukupne duljine oko 8,85 kilometara.
Planirana modernizacija trebala bi omogućiti produljenje radnog vijeka elektrane i nastavak proizvodnje električne energije uz suvremeniju tehnologiju, veću proizvodnu snagu i pouzdaniju isporuku električne energije u hrvatski elektroenergetski sustav.
Radovi će se izvoditi u fazama
Obnova je zamišljena kao postupni zahvat. U svakoj fazi najprije će se urediti plato i izgraditi temelj za jedan novi vjetroagregat, nakon čega slijedi polaganje elektroenergetskih i komunikacijskih vodova do postojeće trafostanice.
Za svaku fazu bit će potrebno ishoditi zasebnu građevinsku i uporabnu dozvolu. Za pristup novim agregatima koristit će se postojeća mreža putova, koja će se prethodno rekonstruirati i dijelom proširiti.
Nositelj projekta je tvrtka Vjetroelektrana Trtar Krtolin sa sjedištem u Dubrovniku, hrvatska podružnica njemačke vjetroenergetske kompanije WPD.
Dakle, objavom elaborata i pokretanjem postupka ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš projekt je ušao u novu administrativnu fazu. To još ne znači da je zahvat dobio konačno odobrenje za realizaciju, nego će Ministarstvo na temelju dokumentacije i mišljenja nadležnih tijela odlučiti je li potrebno provesti cjelovitu procjenu utjecaja na okoliš.
